Svjetski tjedan dojenja obilježava se i ove godine u razdoblju od 1. do 7. kolovoza kako bi se rodilje potaknule na dojenje i time se unaprijedilo zdravlje djece. Svjetski savez za podršku dojenju jest globalna mreža pojedinaca i organizacija koje se brinu o zaštiti, promociji i pružanju podrške dojenju diljem svijeta, čiji se napori temelje na deklaraciji Innocenti, programu „Ten Links for Nurturing the Future“ i SZO/UNICEF-ovoj Globalnoj strategiji prehrane novorođenčeta i malog djeteta. Slogan ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja jest „Podržite dojenje za zdraviji planet“. Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke te doprinosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, šećerne bolesti i visokog tlaka. Dojenje je i „zelena opcija“ jer je izračunato da emisije CO2 koji nastaju tijekom procesa proizvodnje nadomjestaka za majčino mlijeko značajno doprinose „učinku staklenika“. Dojenje ne ostavlja trag na okoliš, a majčino mlijeko je uvijek dostupno i zdravo. Svjetski savez za podršku dojenju svake godine povodom Svjetskog tjedna dojenja objavi ciljeve i aktivnosti koji se trebaju provesti radi promocije i zaštite dojenja. Ove godine aktivnosti su usmjerene pružanju preporuka i odgovora na pitanja vezana uz dojenje u vrijeme pandemije COVID-19, osobito putem društvenih mreža.
Majčino mlijeko osigurava uravnoteženi odnos hranjivih sastojaka za optimalni rast i razvoj djeteta, ima jedinstvenu sposobnost zaštite od infekcija i smanjuje rizik od razvoja alergija. Dojenje u svakom trenutku osigurava automatsku adaptaciju potrebama djeteta i učvršćuje psihološke i afektivne učinke na majku i dijete. Dojenje putem dodira koža - koža, kontakta pogledom i drugim osjetima utjelovljuje prisan međuodnos majke i djeteta. Ta čvrsta veza ima trajnu vrijednost jer u tom okruženju počinje prvo učenje i razvoj osjećaja sigurnosti i samopoštovanja. Uz to, ta je veza za dijete najraniji model prisnoga ljudskog odnosa - odnos koji se počinje stvarati između majke i djeteta nakon porođaja jest jedinstven. U idealnom slučaju majka i njezino novorođenče nauče usklađivati svoje ponašanje, svatko odgovara onom drugom na zadovoljavajući način i time obogaćuje odnos. Ali se to ne događa preko noći. Zajedno sa srećom, oduševljenjem i ispunjenjem koje majčinstvo nosi, u toj novoj ulozi postoji i mnogo sumnji i nesigurnosti koje su često povezane s hranjenjem djeteta. Stav žene o dojenju formira se prije i za vrijeme trudnoće stoga je razdoblje trudnoće izuzetno važno za promicanje dojenja i edukaciju trudnica. Posebnu pozornost treba posvetiti prenatalnoj edukaciji i trudničkim tečajevima. Ujedno je potrebno osnaživanje cijele obitelji te stvaranje pozitivnih uvjeta u okruženju u kojem majke mogu nesmetano dojiti. Dojenje se primarno ostvaruje kroz dijadu majka – dijete, ali svoju punu dimenziju dobiva tek uz podršku svih – očeva, partnera, obitelji, radnog mjesta i čitave zajednice. Očevi mogu puno naučiti o dojenju, biti emocionalna i „praktična“ podrška, podijeliti odgovornosti i uloge u kućanstvu i u odnosu s djetetom. Stoga je potrebno naglasak staviti na što veće sudjelovanje očeva te zajedničko učenje roditeljskih vještina koje će biti podrška majci i djetetu, osobito tijekom uspostave i trajanja duljine dojenja.
Prioriteti javnog zdravstva u Europi i svijetu jesu zaštita, promicanje i potpora dojenja. Niske stope i rani prestanak dojenja imaju velike negativne zdravstvene i društvene posljedice za djecu, žene, okoliš, a uz to rezultiraju većim troškovima za zdravstvenu njegu i povećavaju nejednakosti u zdravlju. Zaštita dojenja odnosi se na zakonsku zaštitu koja omogućuje majkama da doje svoju djecu isključivo do šest mjeseci starosti, ali i da nastave s dojenjem nakon toga. Promicanje uvelike ovisi o provođenju nacionalne politike dojenja i preporuka na svim razinama sustava zdravstvenih i društvenih usluga i to tako da se dojenje smatra normom. Učinkovita potpora na individualnoj razini podrazumijeva da sve žene imaju pristup službama za pomoć dojenju, bilo da je riječ o podršci koju pružaju zdravstveni djelatnici, bilo da je riječ o savjetovalištima, udrugama, forumima za majke i drugo.
Više informacija o dojenju tijekom pandemije COVID-19:
http://www.stampar.hr/hr/covid-19-preporuke-unicef
Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života,
Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo