U posljednjih nekoliko tjedana na području grada Zagreba, primjećuje se porast oboljelih od hripavca (u narodu često zvanog magareći kašalj). Većina oboljelih registrirana je među djecom, no oboljeti mogu i odrasli. S obzirom na visoku reproduktivnu stopu hripavca (jedan slučaj može uzrokovati do 16 novih slučajeva), za očekivati je pojavu novooboljelih osoba i u sljedećem razdoblju.
Cijepljenje trudnica
Nastavno na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o cijepljenju trudnica protiv hripavca (31. listopada 2023. godine), a povodom registriranog povećanog broja oboljelih od hripavca koji se sukcesivno javljaju od ljeta i rezultiraju i grupiranjima u određenim kolektivima, ali i obiteljima, ovim putem pozivamo sve trudnice u drugom i trećem trimestru trudnoće da se cijepe protiv hripavca, a s ciljem zaštite novorođenčadi i dojenčadi, skupinama prepoznatim kao najviše osjetljivim na zaražavanje hripavcem.
S obzirom da trudnice koje su zadnji put cijepljene u djetinjstvu nemaju IgG protutijela za prenijeti transplacentarno svojoj novorođenčadi, a prvih pet mjeseci života dijete ne može biti zaštićeno cijepljenjem, jedini način da se novorođenčad i dojenčad u prvim mjesecima života zaštiti od hripavca je taj da se trudnica cijepi u drugom ili trećem trimestru trudnoće.
Cijepljenjem trudnica jednom dozom kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, kod trudnice se potiče proizvodnja specifičnih IgG protutijela koja transplacentarnim prijelazom pasivno štite dijete od ovih bolesti u prvim mjesecima života, dok ne stvori vlastita protutijela cijepljenjem prema Programu cijepljenja.
Cijepljenje trudnica protiv hripavca neće imati utjecaja na cirkulaciju uzročnika u populaciji, ali će pružiti zaštitu njihovoj djeci u prvim mjesecima života, kad su najosjetljiviji i imaju najveći rizik za komplikacije bolesti.
Cijepljenje u gradu Zagrebu moguće je obaviti prema rasporedu ovdje (PDF).
Simptomi, prevencija i liječenje
Hripavac je ozbiljna i vrlo zarazna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis i jedna je od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljeni nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jaki kašalj (kataralni stadij). Drugi stadij bolesti naziva se paroksizmalni stadij, zbog karakterističnih napadaja kašlja te može trajati dva do šest tjedana. Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset kašalja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj koji u veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tijekom nekoliko dana, kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje. Napadaji kašlja su učestaliji tijekom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, također moguće su i neurološke komplikacije. U trećem stadiju oporavka (rekonvalescenti stadij) napadaji kašlja postaju rjeđi te prestaju kroz dva do tri tjedna, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci.
Klinička slika kod novorođenčadi i dojenčadi najčešće je težeg kliničkog tijeka i najčešće nema karakteristične paroksizme kašlja (nije još u potpunosti razvijen refleks kašlja), već se javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje i usporeni rad srca.
Infekcija je općenito blaža u djece tinejdžerske dobi i odraslih, nego u novorođenčadi i mlađe djece, a osobito u onih koji su se cijepili protiv hripavca te se u njih može činiti kao obična prehlada.
Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Bliski kontakti zaražene osobe pod najvećim su rizikom od obolijevanja (najčešće ukućani i oni s kojima se provodi dulje vrijeme u neposrednom kontaktu). Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan.
Dijagnoza se može postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, ali za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi).
Trajanje infekcije može biti do dva tjedna s iscrpljujućim kašljem do 90 dana. Moguć je razvoj komplikacija bolesti, što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog djeteta, pravovremenoj dijagnostici i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Pojedince koji pokazuju simptome hripavca potiče se da se suzdrže od kontakta s djecom, jave se izabranom liječniku obiteljske medicine kako bi potvrdili dijagnozu, započeli liječenje i dobili daljnje upute o ponašanju, a s ciljem zaštite najosjetljivijih osoba (novorođenčad i dojenčad, trudnice i osobe oslabljenog imunološkog sustava).
Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama. Izabrani liječnik o slučaju oboljenja treba obavijestiti nadležnog epidemiologa (u Zagrebu, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ).
Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti, Služba za epidemiologiju
