Svake godine 26. veljače obilježavamo Hrvatski dan liječnika posvećen liječnicama i liječnicima koji svakodnevno ulažu svoje znanje i stručnost te pokazuju suosjećanje pri pružanju zdravstvene skrbi svojim sugrađanima. Ujedno se odnosi i na sve one koji rade u medicini kako bi zdravstvena skrb bila na najvišoj razini.
Na današnji dan 1874. godine grupa od dvadeset i jednog liječnika iz Zagreba i okolice osnovala je Hrvatski liječnički zbor, prvu liječničku udrugu u Hrvatskoj te 8. udruženje liječnika u Europi. Cilj djelovanja Hrvatskog liječničkog zbora je unaprijediti zaštitu zdravlja naroda, poticati znanstveni rad i čuvati etičke standarde liječničke profesije. Također je najstarija aktivna strukovna udruga u Hrvatskoj s neprekidnim kontinuitetom djelovanja od njenog osnutka.
Zdravstvena zaštita uključuje promicanje zdravlja, preventivne postupke, postavljanje dijagnoze i liječenje bolesti, no temelji se na pojedincima koji su svoje živote odlučili posvetiti pomaganju drugima. Liječnici doprinose i sudjelovanjem u medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom poboljšanju vještina. Izobrazba i specijalističko usavršavanje traje više od desetljeća s ciljem osposobljavanja za obavljanje važne uloge u zajednici.
Prema posljednjim dostupnim podacima Statističkog ljetopisa Grada Zagreba, brojnost liječničke profesije u 2024. godini predstavlja 5.544 doktora medicine sa zaposlenjem u sustavu zdravstva, od kojih su 3.478 ili 62,7 % liječnice. U zdravstvu u Gradu Zagrebu je također zaposleno 1.280 doktora dentalne medicine, od kojih je 891 ili 69,6 % žena.
U Gradu Zagrebu je u 2024. godini u sustavu zdravstva bilo zaposleno 3.984 specijalista, od kojih su 2.448 ili 61,4 % žene.
U 2024. godini u Gradu Zagrebu je bilo 139 stanovnika po liječniku te ja taj omjer značajno bolji od državnog prosjeka i najviši u odnosu na ostale županije. Potrebno je naglasiti da se u Gradu Zagrebu nalaze ključni klinički bolnički centri u koje se dolaze liječiti pacijenti iz cijele Hrvatske, pa i šire. Time je stvarni radni teret zagrebačkih liječnika veći nego što brojke sugeriraju.
Rad liječnika se temelji na Hipokratovoj zakletvi koja potječe od prije 2.500 godina i prvi je kodeks liječničke etike. Po prvi puta utemeljuje liječništvo kao profesiju s određenim etičkim obvezama liječnika prema osobi kojoj se pomaže kao pacijentu. Suvremena inačica Hipokratove zakletve je Ženevska liječnička prisega te je prihvaćena 1948. godine na 2. skupštini Svjetskog liječničkog udruženja (World Medical Association, WMA) kao odgovor na nacističke medicinske eksperimente. Tada je prisega usmjerena i prema humanitarnim ciljevima medicine te izričito stoji da se prema svim ljudima treba jednako postupati bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, socijalnu, političku pripadnost i spolnu orijentaciju. Posljednji put je revidirana krajem 2017. godine te sadrži nekoliko važnih izmjena i dopuna, primjerice o potrebi da liječnici brinu o vlastitom zdravlju i dobrobiti, kako bi se mogli još više posvetiti liječenju pacijenta. Istaknuta je i važnost toga da liječnik poštuje samostalnost, integritet i dostojanstvo pacijenta te da prenosi medicinsko znanje u svrhu unapređenja cjelokupne zdravstvene skrbi.
Liječnici se suočavaju s brojnim izazovima u svom radu, a posebno se ističe sindrom sagorijevanja (engl. burnout) liječnika na poslu. Opisuje se kao stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim i dugotrajnim stresom. Na dobrobit liječnika mogu utjecati dugo radno vrijeme, veliko radno opterećenje i administrativna opterećenja. Važno je stvaranje što boljih radnih uvjeta, osiguravanje adekvatnih omjera zdravstvenih radnika i radne fleksibilnosti. Na razmišljanja liječnika o odlasku u druge sredine, ili čak o napuštanju liječničke profesije, utjecat će poboljšavanje radnog okruženja te davanje jasne podrške njihovom napredovanju.
Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo, članica Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora
Fotografija: - / Wavebreak / Profimedia
