Hrvatski dan moždanog udara obilježava se s ciljem ukazivanja na važnost promocije zdravih životnih stilova i preventivnih aktivnosti te liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar. Moždani udar spada u prioritetne javnozdravstvene probleme u Hrvatskoj te je na drugom mjestu uzroka smrti s udjelom od 11,6% u 2018. godini.
Kada se analizira spolna raspodjela, u 2018. godini je od posljedica moždanog udara umrlo 2.578 muškaraca, odnosno 9,9% muškaraca među ukupno umrlim muškarcima te 3.559 žena, odnosno 13,3% žena među ukupno umrlim ženama. Moždani udar je također na drugom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u dobnoj skupini 65 i više godina s udjelom od 12,9% u 2018. godini. Pokazatelji o moždanom udaru ukazuju da se još uvijek nedovoljno radi na suzbijanju rizičnih čimbenika koji dovode do moždanog udara, iako je i u Hrvatskoj i u svijetu obolijevanje i smrtnost od moždanog udara u opadanju.
Moždani udar je iznenadni poremećaj cirkulacije krvi u mozgu te dovodi do nedovoljne opskrbe kisikom i hranjivim tvarima zahvaćenih dijelova mozga. Moždani udar je u 85% slučajeva posljedica ugruška koji sprječava protok krvi u zahvaćene dijelove mozga (ishemijski moždani udar), dok je u ostalim slučajevima uzrok puknuće krvne žile u mozgu (hemoragijski moždani udar).
Osobe koje imaju veći rizik za moždani udar su pušači, dijabetičari, osobe sa povišenim krvnim tlakom te povišenim masnoćama u krvi. Ostali rizični čimbenici su pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerno konzumiranje alkohola i stres.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke, noge ili cijele polovice tijela,
poremećaji govora koji se mogu očitovati nerazumljivim, otežanim govorom ili potpunom nemogućnošću govora,
naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
iznenadna jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima.
Ukoliko osoba ima prolazne simptome koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), tada se nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA) te mogu biti upozoravajući znak moždanog udara i stoga je nužna neurološka obrada. U prevenciji je najvažnije usvajanje zdravih životnih stilova. Redovita tjelesna aktivnost te uravnotežena i zdrava prehrana imaju veliku važnost u prevenciji moždanog udara.
Kako bi osoba proaktivno djelovala i sama doprinijela očuvanju vlastitog zdravlja te time smanjila rizik pojave moždanog udara, važno je da se pridržava sljedećih preporuka:
Upoznati osobne rizične čimbenike: visoki krvni tlak, šećer u krvi i visoki kolesterol u krvi.
Redovito vježbati jer svakodnevna tjelesna aktivnost smanjuje rizik od moždanog udara.
Odlučiti se za zdravu i uravnoteženu prehranu s niskim udjelom soli, protektivnim nutritivnim sadržajem s ciljem regulacije krvnog tlaka.
Ograničiti konzumaciju alkohola.
Izbjegavati duhanski dim. Pušači – potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja. Prijavite se u Školu nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Naučiti prepoznati simptome moždanog udara te kako reagirati na njih.
Njegujte svoje mentalno zdravlje - naučite metode suočavanja sa stresnim situacijama, naučite prepoznavati svoje emocije i upravljati njima na konstruktivan način, naučite relaksacijske metode (potražite stručnu pomoć ako je potrebno).
Bavite se hobijima i ugodnim aktivnostima.
Regulirajte san ako imate problema sa spavanjem (možete i uz stručnu pomoć).
Potaknite svoju kreativnost - mijenjajte navike, izbjegavajte rutinu!
Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja
Ivana Šućur, dr. med., specijalizantica javnozdravstvene medicine
Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
