Streptokok grupe A bakterija je koja se često pojavljuje, mnogi je nose u grlu (kliconoštvo) i na koži (kolonizacija), ponekad i u anogenitalnom traktu i ne rezultira uvijek razvitkom bolesti. Ako dođe do razvoja bolesti, infekcija streptokokom grupe A obično se prikazuje kao blaga bolest koja se očituje grloboljom, tj. anginom, uz ostale simptome (povišena temperatura, otežano gutanje, povećani limfni čvorovi), ali strepokok može uzrokovati i niz infekcija respiratornog trakta, kože i mekog tkiva, poput šarlaha, impetiga, celulitisa (infekcija kože), erizipela (vrsta celulitisa) i upale pluća.
Streptokok grupe A najčešći je uzročnik bakterijskog faringitisa (upale ždrijela) u djece i može se izolirati u otprilike 20 do 30% djece s faringitisom. Streptokokni faringitis najčešće se javlja u djece od 5 do 11 godina te tijekom zimskih i rano proljetnih mjeseci, svake godine. Često se bilježe izbijanja bolesti u vrtićima i školama.
Infekcija se najčešće širi bliskim kontaktom među ljudima, respiratornim kapljicama oboljelih prilikom govora, kihanja, kašljanja i izravnim kontaktom s oštećenom kožom. Također se može prenijeti posredno, kontaktom s predmetima kontaminiranim izlučevinama oboljelih, kao što su predmeti često doticani rukama (kvake na vratima, slavine, igračke i dr.).
Streptokokna se angina dijagnosticira mikrobiološkom pretragom, bakterijskom kulturom iz brisa ždrijela ili antigenskim brzim testom, a liječi se antibioticima i simptomatskom terapijom.
U rijetkim slučajevima pacijenti nakon infekcije mogu razviti poststreptokokne komplikacije, kao što su: reumatska groznica i glomerulonefritis. Ponekad se u sklopu streptokokne infekcije razvija invazivni oblik bolesti, kao posljedica prodora streptokoka dublje u tijelo i krvotok, koji zahtijeva adekvatno bolničko zbrinjavanje.
Kao i svake zime (osim tijekom posljednje dvije pandemijske godine) bilježimo povećan broj oboljelih od streptokoknih infekcija, uglavnom u dječjoj dobi. Pojavi svih respiratornih infekcija, pa tako i streptokokne, pogoduje smještaj i boravak u slabije zračenim prostorijama, gdje boravi puno ljudi.
Kako bismo smanjili broj oboljelih osoba, potrebno je osigurati da svaka osoba koja ima simptome streptokokne bolesti ne dolazi u kolektiv, pojačati mjere higijene okoliša (provjetravanje prostorija, čišćenje i dezinfekcija igračaka i druge mjere) te pojačati higijenske mjere (pranje ruku i respiratorna higijena). Rane na koži trebaju se adekvatno zbrinuti i pokriti flasterom.
Svaka oboljela osoba treba se javiti svojem izabranom liječniku ili pedijatru, kako bi se postavila potvrda bolesti i provelo primjereno liječenje.
Služba za epidemiologiju NZJZ ''Dr. Andrija Štampar'' redovito nadzire pojavu bolesti i posljedično grupiranje u kolektivima, a temeljem prijava zaraznih bolesti od strane izabranih liječnika obiteljske medicine, pedijatara, infektologa i dr. U svakodnevnom kontaktu je također i sa zdravstvenim voditeljima ustanova za predškolski odgoj te preporučuje provedbu mjera za smanjenje širenja infekcije. Svakodnevno surađuje i s drugim kolegama unutar zdravstvene struke (liječnicima školske medicine, pedijatrima, bolničkim povjerenstvima, liječnicima u objektima za stacionarni smještaj i dr.), kako bi se pravodobno postavila dijagnoza i provele sve mjere suzbijanja daljnjeg širenja oboljenja.
Preporuke Referentnog centra za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o postupanju u slučaju grupiranja streptokokne bolesti i pojave invazivne streptokokne bolesti dostupne su na sljedećim stranicama - https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zaraznebolesti/preporuke-za-postupanje-kod-streptokokne-bolesti/
Služba za epidemiologiju, Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti
