Novost 21.09.2026
Međunarodni tjedan gluhih, 21. do 27. rujna 2026.
Image
Profimedia

Međunarodni tjedan gluhih obilježavamo od 21. do 27. rujna s ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba To je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihova položaja u društvu i unaprjeđenje kvalitete života. Vodeća tema ove godine stavlja naglasak na Proglašavanje ljudskih prava gluhih osoba. Taj tjedan također potiče solidarnost među samim gluhim osobama i njihovim pomagačima te se koristi za poticanje na veće napore u promicanju prava gluhih osoba širom svijeta na bolje obrazovanje i veće zapošljavanje. Tjedan pruža priliku da se istakne značaj pristupačnog obrazovanja, informiranja i kulturnih sadržaja za sve. Ovo je vrijeme kada posebno naglašavamo važnost inkluzije, poštovanja i razumijevanja gluhih i nagluhih osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 5 % (oko 430 milijuna osoba) treba rehabilitaciju uslijed gubitka sluha, uključujući i 34 milijuna djece. Na globalnoj razini u ovom tjednu također se obilježavaju Međunarodni dan znakovnih jezika (23. rujna) te Međunarodni dan gluhih – posljednja nedjelja u rujnu. Rujan se diljem svijeta slavi kao „Mjesec svjesnosti o gluhoći“.
 
Svjetska zdravstvena organizacija navodi ključne činjenice:

  • Predviđa se da će do 2050. godine gotovo 2,5 milijarde ljudi imati određeni stupanj gubitka sluha, a više od 700 milijuna će trebati rehabilitaciju sluha.
  • Oko 95,1 milijuna djece u dobi od 5 do 19 godina živi s gubitkom sluha diljem svijeta.
  • Neliječeni gubitak sluha predstavlja godišnji globalni trošak od gotovo 1 bilijun američkih dolara.
  • Više od milijardu mladih odraslih osoba u opasnosti je od trajnog, izbježivog gubitka sluha zbog nesigurnih praksi slušanja.
  • Za globalno proširenje usluga njege uha i sluha potrebno je dodatno godišnje ulaganje manje od 1,40 USD po osobi.
  • Tijekom razdoblja od 10 godina, ovo obećava povrat od gotovo 16 američkih dolara za svaki uloženi američki dolar.

Prema podacima HZJZ- a iz 2025. godine na području Grada Zagreba je evidentirano 3.066 osoba s oštećenjem sluha što predstavlja 2,6 % od ukupnog broja osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj živi 21.429 osoba s oštećenjem sluha te čine udio od 3,2 % u ukupnom broju osoba s invaliditetom. 

Međunarodni dan znakovnih jezika - Sa znakovnim jezikom, svi su uključeni!

Svjetska federacija gluhih ove godine obilježava 75. obljetnicu djelovanja, u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Danas osobe s oštećenjem sluha koriste više od 300 različitih znakovnih jezika. Znakovni su jezici punopravni jezici, strukturno različiti od govornog jezika. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom prepoznaje i potiče uporabu znakovnih jezika. Generalna skupština UN-a je 23. rujna proglasila Međunarodnim danom znakovnih jezika kako bi se podigla svijest o važnosti znakovnog jezika u punoj realizaciji ljudskih prava gluhih osoba.

Uzroci gubitka sluha i gluhoće

U različitim razdobljima tijekom životnog vijeka mogu se pojaviti čimbenici koji utječu na gubitak sluha i gluhoću, pojedinci su najosjetljiviji na njihove učinke tijekom kritičnih razdoblja u životu.

Prenatalno razdoblje

  • genetski čimbenici, uključujući nasljedni i nenasljedni gubitak sluha
  • intrauterine infekcije (poput rubeole i infekcije citomegalovirusom).

Perinatalno razdoblje

  • asfiksija pri rođenju (nedostatak kisika u trenutku rođenja)
  • hiperbilirubinemija (teška žutica u neonatalnom razdoblju)
  • niska porođajna težina
  • druge perinatalne morbiditete i njihovo liječenje.

Djetinjstvo i adolescencija

  • kronične infekcije uha (kronični gnojni otitis media)
  • nakupljanje tekućine u uhu (kronični negnojni otitis media)
  • meningitis i druge infekcije.

Odrasla dob i starija dob

  • kronične bolesti
  • pušenje
  • otoskleroza
  • senzoneuralni gubitak sluha povezan sa starenjem
  • iznenadni senzoneuralni gubitak sluha.

Čimbenici tijekom životnog vijeka 

  • nakupljanje ušnog voska
  • trauma uha ili glave
  • izloženost glasnoj buci/glasnim zvukovima
  • ototoksični lijekovi
  • ototoksične kemikalije povezane s poslom
  • nutritivni nedostaci 
  • virusne infekcije i druge bolesti uha
  • odgođeni početak ili progresivni genetski gubitak sluha.

Prevencija

Prevencija gubitka sluha ključna je tijekom cijelog života, od prenatalnog i perinatalnog razdoblja do starije dobi. Kod djece je gotovo 60% gubitka sluha uzrokovano uzrocima koji se mogu spriječiti provedbom javnozdravstvenih mjera. Isto tako, većina najčešćih uzroka gubitka sluha kod odraslih, poput izloženosti glasnim zvukovima i ototoksičnim lijekovima, mogu se spriječiti.
Učinkovite strategije za smanjenje gubitka sluha u različitim fazama životnog ciklusa uključuju: 

  • cijepljenje
  • dobre prakse u skrbi za majku i dijete
  • genetsko savjetovanje
  • identifikacija i liječenje uobičajenih stanja uha
  • programi očuvanja sluha na radu tijekom izloženost buci i kemikalijama
  • sigurne strategije slušanja za smanjenje izloženosti glasnim zvukovima u rekreacijskim okruženjima
  • racionalna upotreba lijekova za sprječavanje ototoksičnog gubitka sluha.  

Rano otkrivanje gubitka sluha i bolesti uha ključno je za učinkovito liječenje. To zahtijeva sustavni pregled za otkrivanje gubitka sluha i srodnih bolesti uha kod onih koji su najviše izloženi riziku. To uključuje: novorođenčad i dojenčad, djeca predškolske i školske dobi, osobe izložene buci ili kemikalijama na radu, osobe koje primaju ototoksične lijekove te starije odrasle osobe.

Senzibilizacija javnosti koja obuhvaća upoznavanje i pronalaženje načina za rješavanje specifične problematike gluhih i nagluhih osoba, ujedno će rezultirati i boljom educiranošću gluhih osoba o sredstvima koja su korisna za njihovu bolju i jednostavniju komunikaciju, čime je omogućena integracija u širu društvenu zajednicu i poboljšana kvaliteta života te populacije. Različitim aktivnostima i kampanjama organizacije širom svijeta nastoje privući pažnju javnosti na probleme s kojima se suočavaju gluhe i nagluhe osobe.


Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Služba za javno zdravstvo


Fotografija: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia