Udruga Migrena Hrvatska, prva hrvatska udruga posvećena migrenskim oboljenjima, sa suradnicima obilježava Dan migrene u ponedjeljak, 21. ožujka 2022. godine u večernjim satima isticanjem vizuala i komunikacijskih poruka „Migrena nije samo bol“ na zagrebačkim fontanama. Završno događanje održat će se u nedjelju 27. ožujka na Trgu Petra Preradovića u 10:30 sati. Aktivnosti će biti usmjerene osvještavanju javnosti o migreni kao neurološkoj bolesti tijekom kojeg će se građani moći informirati o migreni, prevenciji, dijagnostici, liječenju i unaprjeđenju kvalitete života. Uz Grad Zagreb – Gradski ured za zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ podržava javnozdravstvenu akciju i pridružuje se obilježavanju Dana migrene.
Migrena nije samo bol
Migrena se definira kao napadaj jednostrane, pulsirajuće glavobolje, umjerenog do jakog intenziteta trajanja od 4 do 72 sata, praćena mučninom i/ili osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Pulsirajuća glavobolja se javlja u 60% slučajeva na jednoj strani glave te u 40% obostrano. Glavna značajka migrene jest pogoršanje boli uobičajenom fizičkom aktivnošću (poput hodanja ili penjanja uz stepenice). Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti postoje dvije osnovne vrste migrene: migrena bez aure te migrena s aurom kod koje je glavobolja praćena ili udružena s prolaznim, žarišnim neurološkim poremećajem. Migrena pogađa svaku sedmu osobu u svijetu, od čega pati i oko 400.000 građana u Hrvatskoj.
Prepoznajte čimbenike rizika, tj. ‘okidače’ za napadaj migrene:
- spavanje – nedostatak ili previše sna, promjena rutine spavanja
- dehidracija – nedovoljan unos ili pretjerani gubitak tekućine
- jaki podražaji – dugotrajna izloženost (svjetlo, zvuk, jaki mirisi kao što su parfemi, boje, petrol)
- pušenje
- kofein – promjene u unosu poput naglog prekida uzimanja, pretjerano uzimanje kofeina (više od tri do četiri šalice kave na dan)
- stres – učestali okidač napadaja migrene (uključen u 80 % napadaja)
- promjene životnih navika i rutine – gladovanje, propušteni obrok (osobito doručak i/ili ručak), dugotrajna putovanja
- određena vrsta hrane i pića - alkohol (npr. crveno vino)
- poremećaji raspoloženja – depresija i tjeskoba
- menstrualni ciklus – hormonalne promjene mogu biti provocirajući čimbenici za migrenu
- tjelesna aktivnost – nedostatak tjelesne aktivnosti ili pretjerana tjelesna aktivnost
- trauma glave i vrata
- okolišni faktori - promjene vremenskih uvjeta (promjene tlaka zraka), jako svjetlo, sunčeva svjetlost, buka
Ako imate sklonost glavoboljama, preskačete obroke, stalno ste pod stresom ili loše spavate, sve to može pogoršati stanje. Jedan od načina sprječavanja migrene je i stavljanje naglaska na vođenje dnevnika glavobolje, u kojem će pacijent zabilježiti i identificirati svoje osobne rizike koji mogu potaknuti napadaj migrene. Osoba koja pati od migrene ima narušen obiteljski i društveni život te je u stalnom strahu i neizvjesnosti od sljedećeg napada. Zdrav način života (ograničavanje stresa, pravilna prehrana, dovoljno sna), izrazito je važan za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.
Migrena je vrsta glavobolje koja čini ogromno opterećenje bolešću u razvijenom svijetu, a okidači koji mogu izazvati migrenski napadaj individualni su za svakog pojedinog pacijenta. Shodno tome je izrazito važna edukacija građana o migreni, prevencija, dijagnostika, liječenje i u konačnici poboljšanje kvalitete života. Pravodobna identifikacija okidača omogućuje provođenje mjera uspješnog izbjegavanja i promjenu čimbenika rizika kada god je to moguće.
Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
