ATscale (Global Partnership for Assistive Technology) globalno partnerstvo organiziralo je inicijativu Unlock the Everyday ciljem pozivanja vlada država kako bi povećale pomoć milijunima ljudi kojima je hitno potrebna asistivna tehnologija, trenutačno kroz povećanje podrške, a dugoročno i kroz povećana ulaganja u taj sektor te dostupnost asistivnih pomagala.
Asistivna tehnologija se odnosi na različite tehnološke proizvode, dio opreme ili sustave koji se koriste kao asistivna, adaptivna i rehabilitacijska pomagala za osobe s razvojnim teškoćama. Dijeli se na proizvode za kretanje, za vid, za sluh, komunikacijske proizvode, proizvode kognicije te proizvode za samonjegu i zaštitu okoliša. Uključuje razna niskotehnološka, srednjetehnološka i visokotehnološka sredstva (hardver, softver i druge periferne uređaje) koja pomažu osobama da se izraze, ali i da razumiju jezik i komunikaciju u cjelini. Visokotehnološka sredstva su sredstva kojima je potrebna električna energija kako bi funkcionirala. To su komunikacijski uređaji, tj. komunikatori, sustavi koji se aktiviraju pogledom, uređaji za skeniranje objekata, osobna računala, razne vrste „pametnih telefona“, tableti, prijenosni elektronički organizatori. Niskotehnološka sredstva su sva sredstva koja ne trebaju električnu energiju da bi se korisnik njima služio, a većina njih je ručno rađena i individualno prilagođena svakom korisniku. To su razne vrste opipljivih objekata (konkretni predmet, umanjeni objekti ili dijelovi objekata), komunikacijske ploče ili knjige. Razvoj aplikacija u okviru projekta ICT-AAC je usmjeren na dva glavna područja: edukaciju i komunikaciju. Prilikom razvoja aplikacija tendencija jest proces učenja i komunikacije krajnjim korisnicima učiniti čim više atraktivnim kako bi ih se potaknulo na korištenje aplikacije. Cijeli niz takvih aplikacija razvijen je na projektu ICT-AAC koje se koriste u radu s djecom mlađe predškolske dobi sa složenim komunikacijskim potrebama, u radu s odraslim osobama nakon traumatskih ozljeda mozga i cerebrovaskularnog inzulta, ali i za rad s djecom starije predškolske i mlađe školske dobi kod usvajanja vještina koje prethode čitanju, pisanju i računanju. Čak 84 % osoba s invaliditetom koristi pametni telefon. Zato asistivna tehnologija obećava poboljšanje pristupačnosti i inkluzije. Sve se više aplikacija stvara kako bi pomogle osobama s invaliditetom da se kreću s više spontanosti i više neovisnosti. Asistivna tehnologija ljudima bez teškoća čini život jednostavnijim, a osobama s invaliditetom čini stvari mogućim.
Komunikacijske potrebe i prava djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Potrebu za učinkovitim komunikacijskim sustavom koji će pomoći u razvoju komunikacije, često spominju roditelji, članovi obitelji i stručnjaci, s obzirom na to da često ne uspijevaju u svojim pokušajima komunikacije i dijeljenja informacija s djetetom ili osobom s invaliditetom koja ne govori. Za neke korisnike ona je privremeno sredstvo komunikacije, kod nekih se koristi kao primarno i trajno sredstvo komunikacije. Ostvarenje funkcionalne komunikacije, cjelovito sudjelovanje u dobno primjerenim aktivnostima te stjecanje novih znanja i iskustava glavni su ciljevi upotrebe nekog od oblika potpomognute komunikacije. Potpomognuta komunikacija ili alternativna i augmentativna komunikacija je namijenjena osobama sa složenim komunikacijskim potrebama koje se ne mogu služiti govornim jezikom i/ili imaju teškoće jezičnog razumijevanja zbog različitih teškoća, poremećaja i oštećenja (djeca i osobe s motoričkim teškoćama, višestrukim teškoćama, intelektualnim teškoćama, komunikacijskim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma, oštećenjem vida, oštećenjem sluha, djeca s neurorazvojnim rizikom, djeca s jezičnim i govornim teškoćama). S ciljem unaprjeđenja komunikacije korisnici upotrebljavaju potpomognutu komunikaciju koja uključuje simbole, pomagala, strategije i tehnike.
Sveobuhvatan pregled komunikacijskih teškoća osobe u odsustvu funkcionalnog komunikacijskog sustava, naglašava potrebu čestih interakcija s okruženjem što osobi daje motiv za komunikaciju i potpomaže njegov komunikacijski razvoj. Važno je prikupiti informacije o načinima odabira komunikacijskih oblika, kao i strategijama koje se mogu koristiti za razvoj komunikacijskih funkcija, uključujući sugestije kako odabrati raznolik komunikacijski sadržaj u odabranim okruženjima. S obzirom na to da je populacija korisnika potpomognute komunikacije vrlo heterogena tako postoji i velik izbor mogućih pristupa i strategija.
Uspješno uspostavljena komunikacija s osobama s invaliditetom, rana identifikacija i intervencija pozitivno utječu na unaprjeđenje njihove brige o sebi, život kod kuće, socijalne/ interpersonalne vještine osobe, samousmjeravanje, funkcionalne akademske vještine, rad, slobodno vrijeme, zdravlje i sigurnost, ali i preveniranje daljnjeg invaliditeta. Zdravstvene djelatnike je potrebno kontinuirano educirati o specifičnostima i obilježjima invaliditeta, o primjerenoj komunikaciji i pristupu osobama s invaliditetom. Važno je učiniti značajniju dostupnost informacija, (pojednostavljenih) sadržaja, kao i asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije radi povećanja neovisnosti i kvalitete života osoba s invaliditetom.
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Izvor fotografije: Profimedia
