Kako koronavirus uzima sve više maha, tako je mnogima sugerirano da ostaju u svojim domovima (karantene, samoizolacije i sl.). Ta vrsta "društvenog distanciranja" smatra se ključnom za usporavanje širenja virusa i smanjivanje opterećenja zdravstvene infrastrukture. Nekima se ideja samoizolacije može činiti kao ostvarenje sna. Druge će ideja odsječenosti od vanjskog svijeta, bili sami ili sa samo nekoliko bliskih članova obitelji, ispuniti strahom i očajem. Bilo kakav oblik izolacije može biti štetan za naše raspoloženje jer dobivamo dojam „zaglavljenosti“ sa vlastitim mislima. Osobito je teško pojedincima koji imaju problema s mentalnim zdravljem i oslanjaju se na pomoć stručnjaka, a sada je ne mogu dobiti. Kada smo bolesni, teško nalazimo motivaciju za osnovne stvari. Kada to uparimo s, recimo, depresijom, još je teže pronaći energiju da ustanemo iz kreveta i brinemo o sebi.
Dio onoga što uzima tako veliki danak za mentalno zdravlje tijekom pandemije jest da se radi protiv iskonskog ljudskog društvenog instinkta da utjehu tražimo u većoj grupi - bilo da je riječ o obitelji, prijateljima, susjedima ili suradnicima. Ljudi su po prirodi društvena bića i druženje im je mehanizam nošenja sa stresom koje nose tragedije ili katastrofe, a sada nam je rečeno da se s time nosimo držeći se podalje jedni od drugih. Uobičajeni izvori stresa u ovom razdoblju uključuju pad smislenih aktivnosti, osjetilnih podražaja i društvenog angažmana; kod nekih financijske probleme zbog nesposobnosti za rad i nedostatak pristupa tipičnim strategijama suočavanja poput odlaska u teretanu ili odlaska u crkvu.
Uobičajeno je osjetiti anksioznost ili zabrinutost zbog sebe ili članova svoje obitelji koji bi mogli biti izloženi COVID-19 i širiti ga drugima. Također je normalno brinuti oko pribavljanja hrane i osobnih potrepština, izostanka s posla ili izvršavanja obiteljskih obveza. Neki ljudi mogu imati problema sa spavanjem ili usredotočenjem na svakodnevne zadatke.
Prekid rada i drugih značajnih aktivnosti prekida našu svakodnevnu rutinu i može rezultirati osjećajem tuge ili niskog raspoloženja. Produljeno vrijeme provedeno kod kuće također može izazvati osjećaj dosade i usamljenosti.
Gubitak posla i osobne slobode povezane s izolacijom i karantenom mogu biti frustrirajući. Također možete osjetiti ljutnju ili ogorčenost prema onima koji su izdali naredbe o karanteni ili izolaciji ili ako smatrate da ste izloženi virusu zbog nepažnje druge osobe.
Ako ste bolesni ili ste bili izloženi nekome tko ima COVID-19, možda ćete se osjećati stigmatizirani od strane drugih, koji se boje da će oboljeti od bolesti ako komuniciraju s vama.
Ograničite čitanje vijesti (i to samo iz pouzdanih izvora)
Važno je dobiti točne i pravovremene javnozdravstvene informacije u vezi s COVID-19, ali prevelika izloženost virusu u medijima može dovesti do pojačanog osjećaja straha i tjeskobe. Psiholozi preporučuju usklađivanje vremena provedenog na vijestima i društvenim medijima s drugim aktivnostima koje nisu povezane s karantenom ili izolacijom, poput čitanja, slušanja glazbe ili gledanja televizije. Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo možete naći točne i pouzdane informacije https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/
Stvorite i slijedite svakodnevnu rutinu
Održavanje svakodnevne rutine može pomoći i odraslima i djeci da sačuvaju osjećaj reda i svrhe u svom životu, unatoč nepoznatosti izolacije i karantene. Pokušajte se uključiti u redovite dnevne aktivnosti, kao što su rad, vježbanje ili učenje, čak i ako se moraju izvoditi na daljinu. Imajte jasan raspored svojih obroka u danu, kao i definirano vrijeme za odlazak na spavanje i ustajanje. Planirajte aktivnosti unaprijed i postavite si realne dnevne ciljeve. Ne samo da će vas pridržavanje vašoj uobičajene rutini činiti aktivnijma, već ćete se lakše prilagoditi vanjskom svijetu kada nastupi vrijeme povratka na posao.
Budite povezani s drugim ljudima
Vaše interakcije licem u lice mogu biti ograničene, ali psiholozi savjetuju korištenje telefonskih poziva, tekstualnih poruka, video chatova i društvenih medija za pristup mrežama društvene podrške. Ako se osjećate tužno ili anksiozno, gledajte na ovo kao na priliku da razgovarate o svom iskustvu i emocijama koje osjećate. Posegnite za onima koje znate, a koji su u sličnoj situaciji. Facebook grupe su se već formirale kako bi se olakšala komunikacija i podrška među pojedincima od kojih se traži karantena. Oslanjanje na kućne ljubimce za emocionalnu podršku još je jedan način da ostanete povezani.
Izbjegavajte konflikte
U nekim slučajevima, ljudi će se samoizolirati s malom skupinom ljudi, bilo obitelji ili prijatelja. To može smanjiti osjećaj usamljenosti, ali može predstavljati druge izazove, osobito se povećava mogućnost prepirki i svađa. Mogu nam ići na živce čak i oni koje volimo i koji su nam dragi, osobito kada smo dovoljno dugo s njima u istom prostoru. Raspoloženje vam može podići i kraća tjelovježba ili udaljavanje od ljudi na barem 15-tak minuta nakon kojih se obično razlog za svađu više ne čini toliko važan.
Zdravi životni stilovi u vrijeme epidemije
Dovoljno se naspavajte, jedite dobro i vježbajte u svom domu ako ste za to fizički sposobni. Nastojte duboko disati, istegnite se. Pokušajte izbjeći uporabu alkohola ili droga, kao načina da se nosite sa stresom izolacije i karantene. Ako je potrebno, razmislite o alternativnim mogućnostima psihoterapije putem telefona ili video razgovora.
Započnite rituale u karanteni
Zašto s ovim novo-stečenim vremenom ne biste napravili nešto posebno tijekom karantenskih dana? Na primjer, možete pokrenuti dnevnik za bilježenje misli i osjećaja o kojima možete razmišljati kasnije, kako dani prolaze. Povežite se sa članom obitelji/prijateljem preko FaceTime-a svakog jutra ili započnite slikati sliku koju možete svaki dan uređivati po malo, pokušajte s nekim besplatnim on line tečajem stranog jezika, pletenja... Imati neki poseban ritual u ovo vrijeme pomoći će vam da se radujete svakom novom danu.
Važno je prihvatiti da je ovo vrijeme izazovno, ali da moramo voditi računa o sebi i o drugima. Pridržavajmo se svih uputa koje nam daju nadležne službe.
Lea Maričić, mag.psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
https://www.apa.org/practice/programs/dmhi/research-information/social-distancing
