Iako smo kroz posljednje dvije godine svoj fokus u najvećoj mjeri preusmjerili na COVID-19, ne smijemo zaboraviti razne oblike drugih oboljenja kojih često nismo svjesni, a za nas mogu imati vrlo ozbiljne posljedice. Stoga je izrazito važno provjeravati tegobe koje doživljavamo, onoliko koliko možemo jer je prevencija, naposlijetku, najbolje moguće rješenje.
Jedan od vodećih zdravstvenih i društvenih izazova današnjeg, modernog vremena svakako je i jedna od takvih bolesti – rak debelog crijeva. S obzirom na svoju visoku pojavnost, ali i smrtnost na razini Europe i svijeta te samim time i naše zemlje, rak debelog crijeva, koji podrazumijeva rak kolona, rektosigmoidnog dijela crijeva i rektuma, ne smije biti zanemaren u društvu. Kako bi se naglasila važnost ovog javnozdravstvenog problema, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva.“
Prema pojavnosti, riječ je o najzastupljenijem raku u našoj zemlji (Registar za rak, HZJZ). Štoviše, procjenjuje se da je tijekom 2020. u Hrvatskoj od njega oboljelo 3.706 osoba oba spola, dok ih je 2.079 preminulo s tom dijagnozom. Simptome raka debelog crijeva, a pogotovo one u počecima, lako je zamijeniti za neke druge probavne tegobe, stoga je od iznimne važnosti pratiti sve promjene koje pogađaju vaš organizam. Ukoliko se neki simptom učestalo pojavljuje kroz dulje vrijeme, svakako se javite svome liječniku – opreza nikad dovoljno!
Dob i genetska predispozicija čimbenici su na koje ne možemo utjecati. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi, što posebno vrijedi za osobe iznad 40. godine života. Također, rizik povećava i pozitivna osobna ili obiteljska anamneza, a koja se odnosi na sam rak debelog crijeva, prisustvo polipa ili upalnih bolesti crijeva. S druge pak strane, postoje čimbenici na koje možemo utjecati, a povezani su s našim načinom života. Svaki pojedinac sam može utjecati na njihovu pojavnost tako što minimizira prehranu bogatu masnoćama (a siromašnu voćem i povrćem), prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu aktivnost i pušenje.
S obzirom na to da prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do čak 35 godina, imamo veće mogućnosti za pravovremenu prevenciju, ali i intervenciju. Štoviše, otkrivanje promjena u ranijim stadijima bolesti povećava mogućnost izlječenja i preživljenja, ali i bolju kvalitetu života oboljelih osoba. Upravo zato je krajem 2007. godine s provedbom započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine, a testiranje se provodi preko testa na skriveno krvarenje u stolici. Osobe ciljne populacije svake dvije godine na svoju kućnu adresu dobivaju upit žele li se testirati te im po zaprimljenom odgovoru Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije (u Zagrebu je to NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“) prosljeđuju testove. Osobe koje su negativne na testu ponovno se kontaktira nakon dvije godine, dok se pozitivne upućuje na kolonoskopiju u sklopu Programa.
Više o samom programu saznajte ovdje.
Trenutno je u tijeku peti ciklus pozivanja u Nacionalni program, a ciljana populacija su osobe rođene od 1947. do 1971. godine. S obzirom na sve navedene potencijalne probleme, ali i na to da ima dovoljno prostora za sve, pobrinite se za svoje zdravlje na vrijeme!
Pripremila: Prim. Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti
