Novost 17.09.2025
Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujna
Image
Alzheimers

Svake godine 21. rujna obilježavamo Svjetski dan Alzheimerove bolesti s ciljem podizanja svijesti o ovoj progresivnoj neurodegenerativnoj bolesti. Ovogodišnja tema glasi: „Vrijeme je za suosjećanje, razumijevanje i djelovanje“, pozivajući nas da budemo informirani, povezani i podržavajući – kako prema oboljelima, tako i prema njihovim obiteljima.

U svijetu trenutačno živi više od 55 milijuna ljudi s demencijom, a procjene govore da bi se taj broj mogao gotovo utrostručiti do 2050. godine. U Hrvatskoj se procjenjuje da više od 100.000 osoba boluje od demencije, a većina njih od Alzheimerove bolesti – njezinog najčešćeg oblika.

Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, sindroma koji označava skup simptoma povezanih s padom kognitivnih funkcija. Radi se o progresivnoj bolesti mozga koja uzrokuje propadanje živčanih stanica, što dovodi do gubitka pamćenja, promjena u ponašanju i poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju.
Važno je naglasiti da demencija nije normalan dio starenja.

Simptomi i rana dijagnoza

Tipični simptomi uključuju:

  • poteškoće s pamćenjem i učenjem novih informacija
  • gubitak orijentacije u prostoru i vremenu
  • promjene u ponašanju i osobnosti
  • teškoće u govoru i svakodnevnim aktivnostima.

Rana dijagnoza može značajno pomoći u usporavanju tijeka bolesti i očuvanju kvalitete života – kako za oboljele, tako i za njihove obitelji.

Kome se obratiti?

  • obiteljski liječnik – prvi korak
  • neurolog – za procjenu neurološkog stanja
  • psihijatar – za kognitivne i emocionalne promjene
  • psiholog – za podršku obitelji i komunikacijske strategije.

Kako komunicirati s osobom koja ima demenciju?

Komunikacija zahtijeva strpljenje, empatiju i prilagodbu. Preporučuje se:

  • koristiti kratke i jasne rečenice
  • održavati kontakt očima i govoriti mirnim tonom
  • ne ispravljati, već prihvatiti emocije i pružiti sigurnost
  • stvoriti rutinu i stabilno okruženje koje smanjuje zbunjenost

📘 Više savjeta dostupno je u Priručniku za komunikaciju s osobama oboljelima od demencije.

Neformalni njegovatelji – nevidljivi stupovi skrbi

Više od 80 % osoba s demencijom u Hrvatskoj skrbe članovi obitelji, prijatelji i susjedi – neformalni njegovatelji. Njihova uloga je ključna, ali često neprepoznata i emocionalno iscrpljujuća.

Najčešći izazovi uključuju:

  • kronični stres i emocionalno opterećenje
  • osjećaj izolacije i gubitka
  • nedostatak institucionalne podrške
  • narušeno mentalno i fizičko zdravlje

Briga o njegovateljima nije samo pitanje empatije – to je javnozdravstveni prioritet. Potrebna je sustavna podrška kroz edukaciju, savjetovanje, zamjensku skrb i priznanje njihove uloge u društvu.

Uloga zajednice i javnog zdravstva

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ posebno ističe važnost suradnje, edukacije i podrške. Svaki pojedinac može doprinijeti:

  • informiranjem o ranim simptomima bolesti
  • otvorenim razgovorom bez stigme
  • uključivanjem u javnozdravstvene aktivnosti i programe podrške.

Poruka za kraj

U 2025. godini, kada broj oboljelih i dalje raste, naša je odgovornost kao društva biti informirani, povezani i suosjećajni. Alzheimerova bolest ne pogađa samo pojedinca, već cijelu obitelj i zajednicu – no uz razumijevanje i podršku možemo poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih njegovatelja.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ nastavlja raditi na promociji mentalnog zdravlja, destigmatizaciji bolesti i jačanju podrške svim građanima.

📞 Ako imate pitanja, trebate podršku ili savjet, možete se obratiti našoj Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.
📍 Više informacija: mentalno-zdravlje@stampar.hr; 01 38 30 066.
🗓 Zajedno gradimo društvo koje ne zaboravlja one koji zaboravljaju.

Korisni materijali i resursi:
📘 Vodič za neformalne njegovatelje osoba starije životne dobi (pdf)
📘 Priručnik za formalne njegovatelje (pdf)
📘 Komunikacija s osobama oboljelima od demencije (pdf)


Tekst pripremila: Dijana Broz, univ. bacc. med. techn., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti


Fotografija: Yelizaveta Tomashevska / imageBROKER / Profimedia