Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježavamo i ove godine 11. travnja. To je dan kojim se obilježava rođendan engleskog liječnika Sir James Parkinsona, po kome je dobila ime Parkinsonova bolest i koju je opisao u svom djelu „Esej o drhtajućoj paralizi“ (An Essay on the Shaking Palsy) 1817. godine. Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se s ciljem podizanje svijesti o ovom progresivnom neurodegenerativnom poremećaju te simptomima, liječenju i podršci oboljelima i njihovim obiteljima. Ujedno se nastoji smanjiti stigma i potaknuti rano otkrivanje bolesti. Ovogodišnja tema obilježavanja u europskoj regiji je: vrijeme je da Europa „premosti jaz u skrbi“ (engl. Bridge the care gap) i pruži značajniju podršku oboljelim osobama.

Parkinsonova bolest je kronična neurodegenerativna bolest koju karakteriziraju poremećaji pokreta, to je progresivno neurološko stanje koje se s vremenom pogoršava zbog smanjenja lučenja dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). Većina ljudi doživljava gubitak osjeta mirisa, promjene raspoloženja te ima fiksiran izraz lica kao rane simptome. Najčešći simptomi su tremor, ukočenost mišića i usporenost pokreta:

• bradikinezija (usporene radnje, otežana inicijacija pokreta, blokiranje kretnji, osiromašenje spontanih pokreta, oslabljena mimika lica)
• rigor (povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povišen otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji)
• akinetički tremor (drhtanje u mirovanju, najčešće ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stresu)
• gubitak posturalnih refleksa (nemogućnost održavanja posture tijela, nestabilnost u hodu).

U svim stadijima bolesti mogu se pojaviti i tzv. nemotorički simptomi bolesti: oštećenje njuha, oštećenje autonomnih funkcija (mokraćna urgencija i inkontinencija, opstipacija, konstipacija, erektilna disfunkcija...), depresija i anksioznost, tegobe sa spavanjem (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održavanje sna), oštećenje pažnje i kognitivnih funkcija do demencije, halucinacije i smetnje vida (https://www.parkinsonimi.com).

Od Parkinsonove bolesti je evidentirano u svijetu oko 11.8 milijuna ljudi. Iako se bolest obično javlja u starijih osoba, češće kod muškaraca, mogu biti pogođene i mlađe osobe. Većina ljudi koji obole od Parkinsonove bolesti starija je od 60 godina, ali jedna od deset osoba mlađa je od 50 godina. Postoji povećan rizik kod osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Parkinsonova bolest je najbrže rastuća neurološka bolest na svijetu - smatra se da će se broj ljudi s Parkinsonovom bolešću udvostručiti na 25 milijuna do 2050. godine.

Knjiga „Ending Parkinson's Disease: A Prescription for Action“ naziva Parkinsonovu bolest pandemijom koju je stvorio čovjek. To znači da je Parkinsonova bolest koja pogađa velik broj ljudi diljem svijeta, slično pandemiji. Za razliku od pandemija uzrokovanih virusima ili bakterijama, Parkinsonovu bolest uzrokuju i čimbenici poput urbanizacije, starenja stanovništva, globalizacije i široke dostupnosti nezdravih proizvoda poput brze hrane. Parkinsonova bolest se evidentira diljem svijeta, a njezina stopa raste gotovo svugdje (https://worldparkinsonsday.com). Mnoge su poznate osobe tijekom svog života oboljele od Parkinsonove bolesti: američki predsjednik Harry Truman, kineski Mao Tse Tung, kubanski Fidel Castro, bivši ministar vanjskih poslova Austrije Alois Mock, najpoznatiji svjetski boksač Muhammad Ali, američka glumica Katherine Hepburn, country pjevač Johnny Cash, španjolski slikar Salvador Dali, američki glumac Michael J. Fox koji je obolio već u svojoj tridesetoj godini života te pokojni Papa Ivan Pavao II.

Ključna područja ovogodišnje kampanje fokusiraju se na potencijalna rješenja:

• Zagovaranje za bolji pristup zdravstvenoj skrbi – premošćivanje jaza u skrbi

Kad se nekome dijagnosticira stanje poput Parkinsonove bolesti, zdravstveni sustav trebao bi djelovati proaktivno i pružiti potrebne informacije o podršci na koju oboljeli imaju pravo na pristupačan i lako razumljiv način.

• Podizanje svijesti i djelovanje

Promicanje mogućnosti rane dijagnostike i ranog otkrivanja bolesti, smanjenja stigme i poticanje sudjelovanja zajednice. Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija je izuzetno važna kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika.

• Globalna solidarnost:

Podržavanje kampanje za Parkinsonovu bolest fokusirajući se na zajedničko djelovanje kako se potaknule promjene.

• Povezane teme: neke inicijative fokusiraju se na temu „Nada u pokretnu: Novi koraci u skrbi za Parkinsonovu bolest“

Europski zdravstveni sustav trebao bi omogućiti pristup posebno educiranom osoblju za Parkinsonovu bolest, koje će im pružiti dosljedne, koordinirane informacije i podršku kako bi oboljeli mogli pristupiti potrebnim zdravstvenim uslugama. Također trebali bi biti osjetljivi na promjenjive i razvijajuće potrebe oboljelih osoba kako bi im mogli pružiti relevantnu podršku unatoč očekivanim pogoršanjima bolesti.

Za oboljele od Parkinsonove bolesti postoji izreka "Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu"

Simbol Svjetskog dana Parkinsonove bolesti je crveni tulipan #ParkinsonsDay

Središnje obilježavanje u Zagrebu održati će Udruga Parkinson i mi, u subotu 11. travnja 2026. godine na Cvjetnom trgu, u suorganizaciji sa Gradom Zagrebom i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. (više o programu obilježavanja na https://www.parkinsonimi.com).

Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo

Fotografija: Ocskay Mark / Alamy / Profimedia