Novost 28.09.2023
Svjetski dan srca, 29. rujna 2023. godine - KORISTI ♥ UPOZNAJ ♥
Image
Goljak Akcija_1
Svjetski dan srca obilježili smo javnozdravstvenom akcijom "Prevencijom do zdravlja" u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Goljak

Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna, a tema ovogodišnjeg Dana srca je „Use heart for every heart“. Cilj obilježavanja Svjetskog dana srca jest osvijestiti populaciju o kardiovaskularnim bolestima, a ovogodišnja kampanja je usmjerena na ključni korak: upoznajmo svoja srca!  

Mnogi su čimbenici rizika povezani s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Čimbenici koji su nepromjenjivi su dob, spol i obiteljska anamneza, dok su drugi promjenjivi i na njih možemo utjecati poput: povišenog krvnog tlaka, povišene razine masnoća (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, povećane tjelesne mase/debljine, nedovoljne/neredovite tjelesne aktivnosti, šećerne bolesti, pušenja ili konzumacije alkohola te dugotrajne izloženosti stresu. Ukoliko je prisutan neki od navedenih čimbenika rizika neće nužno doći do razvoja kardiovaskularne bolesti, no istovremena prisutnost više rizičnih čimbenika znači da postoji veća vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je važno poznavati ove rizike i na vrijeme ih ukloniti ili smanjiti. Na rizike za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine i učenjem vještina suočavanja sa stresom. 

Kardiovaskularne bolesti su najčešća nezarazna bolest u svijetu i Hrvatskoj. Na svjetskoj su razini odgovorne za 20,5 milijuna smrti godišnje, a projekcije procjenjuju da će taj broj i rasti. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti (45% svih umrlih), a u Europskoj uniji 1,8 milijuna ljudi (36% svih umrlih).

Vodeći uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti te je 2022. godine bilo 22.303 umrlih od posljedica kardiovaskularnih bolesti (39,1% svih umrlih), a i uzrok su 23% svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa drugim zemljama Europske unije, Hrvatska (standardizirane stope smrtnosti) spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. U Gradu Zagrebu (prema podacima iz 2021. godine) su kardiovaskularne bolesti bile također vodeći uzrok smrtnosti sa 3.791 umrlog (34,6% svih umrlih).

Svjetski dan srca obilježili smo javnozdravstvenom akcijom "Prevencijom do zdravlja" u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Goljak

Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca djelatnici Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održali su javnozdravstvenu akciju „Prevencijom do zdravlja“, u srijedu 27. rujna 2023. godine u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak.

Djelatnicima bolnice, kao i zainteresiranim korisnicima/pacijentima omogućena je provjera krvnog tlaka, razine GUK-a (glukoze u krvi) te razine ugljičnog monoksida (CO) u izdahu, kao i analiza tjelesne mase te individualno liječničko, kineziološko i edukacijsko-rehabilitacijsko savjetovanje uz podjelu edukativnih materijala. Sudionici javnozdravstvene akcije kojima su ustanovljeni povišeni rezultati nalaza dobili su smjernice za daljnje pretrage na koje ih treba uputiti njihov odabrani liječnik obiteljske medicine.


Pripremile: Marija Škes, mag. educ. reh. i Maja Vajagić, dr. med., Služba za javno zdravstvo

Image
Dan srca_Goljak1
Image
Dan srca_Goljak2
Image
Dan srca_Goljak3
Image
Dan srca_Goljak4
Image
Dan srca_Goljak5
Image
Dan srca_Goljak6
Image
Dan srca_Goljak7