Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka i usmjeren je na važnost vode i podizanje svijesti o 2,2 milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama, održanoj 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Ideja za ovaj međunarodni dan nastala je 22. prosinca 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju (engl. United Nations Conference on Environment and Development – UNCED). Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 22. ožujka 1993. godine. Od tada, svake godine, UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov. Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: "Žene i voda", 2004. godine: "Voda i katastrofe", a 2007. godine: "Kako se nositi s oskudicom".

Riječ je o poduzimanju akcija za rješavanje globalne krize s vodom, a glavni fokus Svjetskog dana voda je podrška postizanju šestog cilja UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj (SDG 6), kojim se za sve ljude do 2030. godine zahtijeva osiguranje pristupa pitkoj vodi, održivo upravljanje vodama te osiguranje higijenskih uvjeta. Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 64/292 iz 2010. godine pravo na sigurnu i čistu vodu za piće proglašeno je kao ljudsko pravo od velike važnosti za potpuno uživanje drugih ljudskih prava.

Međutim, prema podacima Ujedinjenih naroda 2,2 milijarde ljudi još uvijek nema omogućen pristup zdravstveno ispravnoj vodi u svojim domovima. Među njima su i marginalizirane skupine koje su posebno ugrožene i suočene s diskriminacijom u pristupu zdravstveno ispravnoj vodi – žene, djeca, izbjeglice i osobe s invaliditetom. Također, podaci pokazuju da svaka četvrta osnovna škola u svijetu nije uključena u sustav javne vodoopskrbe, a više od 700 djece mlađe od pet godina svakog dana umire od bolesti prouzročenih zdravstveno neispravnom vodom. Više od 68 milijuna ljudi koji su zbog različitih razloga prisilno napustili svoje domove imaju otežan pristup vodi, a oko 160 milijuna ljudi uzima vodu za piće iz neobrađenih površinskih voda, jezera i potoka. Oko 4 milijarde ljudi, što čini približno 2/3 populacije planeta Zemlje izloženo je nestašicama vode tijekom najmanje jednog mjeseca u godini, a procjene su da će do 2030. godine zbog stalnih nestašice vode oko 700 milijuna ljudi biti prisiljeno na trajno preseljenje. Stoga, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja i ostvario globalni napredak neophodno je svim ljudima, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi omogućiti pristup sigurnoj i zdravstveno ispravnoj vodi za piće.

Republika Hrvatska je 24. ožujka 2006. godine donošenjem Zakona o potvrđivanju Protokola o vodi i zdravlju, uz Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. godine (NN br. 04/06), prihvatila ciljeve određene Protokolom o vodi i zdravlju. Tim ciljevima nastoji se svima omogućiti pristup vodi za piće te osigurati sanitarne mjere u okviru integralnih vodnogospodarskih sustava. U Republici Hrvatskoj zdravstveno ispravna voda za piće iz sustava javne vodoopskrbe dostupna je za više od 90% stanovništva, a plan je da do 2023. godine dostupnost iznosi gotovo 100%.

S ciljem zaštite prava na pristup vodi na razini Europske unije 2013. godine pokrenuta je prva građanska inicijativa „Right2Water“ koja je podržana od strane 1,8 milijuna europskih građana. Inicijativa zahtijeva da institucije EU-a i države članice osiguraju svim stanovnicima pravo na vodu i odvodnju po pristupačnim cijenama. Zahtjevi inicijative uključeni su u prijedlog nove Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

Između voda i klimatskih promjena postoji neraskidiva povezanost.Raznim kampanjama ukazuje se na načine na koje vlastitom uporabom vode možemo pomoći u smanjenju poplava, suša, nestašica i onečišćenja vode, kao i u borbi protiv klimatskih promjena kojih smo svjesni. 

Hrvatska je, kažu, kao i ostatak svijeta, pod velikim utjecajem klimatskih promjena te već sada izdvaja značajna financijska sredstva za sanaciju posljedica. Stoga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo izradu prve nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. Izrada strategije osobito je važna u pogledu očuvanja značajnih izvora pitke vode po kojima je Hrvatska u samom europskom, ali i svjetskom vrhu.

Voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda:

Dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing. kemije