Sharenting je pojam nastao spajanjem engleskih riječi share (dijeliti) i parenting (roditeljstvo), a označava sve prisutniji trend pretjeranog dijeljenja informacija, fotografija i priča o djeci na društvenim mrežama, bez njihova znanja i/ili svijesti o tome.

Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da više od 75 % roditelja objavljuje informacije o svojoj djeci. Dodatno, studije su otkrile da 27 % roditelja dijeli sadržaj neprimjeren za društvene mreže, dok 51 % objavljuje fotografije s osobnim informacijama, uključujući lokaciju. Djeca se tako sve češće rađaju s "digitalnim otiskom" i prije samog rođenja.

Društvene mreže pružaju roditeljima mogućnost dijeljenja uspomena, povezivanja, informiranja i pronalaženja podrške unutar zajednice, a roditelji najčešće objavljuju takav sadržaj iz najčišćih namjera. Međutim, prekomjerno dijeljenje može imati negativne posljedice, kako na sigurnost djeteta, tako i na njegovo mentalno zdravlje.

Koje su potencijalne opasnosti sharentinga?

Djeca koja su naviknuta na poziranje i potvrdu putem “lajkova” mogu razviti potrebu za stalnim vanjskim odobravanjem. Navedeno uz kontinuiranu negativnu usporedbu s drugima, može imati negativne učinke na njihovo samopouzdanje i samopoštovanje te dovesti do razvoja anksioznosti i depresije. Nadalje, istraživanja pokazuju da adolescenti uglavnom ne odobravaju praksu dijeljenja, posebice kada osjete da roditelji objavljuju sadržaj iz razloga kako bi upravljali dojmovima o sebi. Najčešća reakcija mladih na sharenting je osjećaj srama i nelagode, stoga sharenting može dovesti do narušavanja odnosa između roditelja i djeteta. Kada je riječ o formiranju identiteta, adolescencija je važna razvojna faza tijekom koje adolescenti imaju potrebu samostalno istraživati svoj identitet odnosno otkrivati tko su, što žele postati i koje je njihovo mjesto u svijetu, stoga postojanje “digitalnog otiska” od najranijih dana može utjecati na njihovu samopercepciju, biti u suprotnosti s njihovom slikom o sebi te imati negativan utjecaj na razvoj identiteta. Isto tako, dijeljenje privatnih informacija može dovesti do krađe fotografija (digital kidnapping) te stvaranja podrugljivih sadržaja, lažnih profila, pedofilske fotomontaže (morphing) i drugih oblika online nasilja (cyberbullying). Zabrinjavajući su rezultati istraživanja koji sugeriraju da će do 2030. godine gotovo dvije trećine slučajeva prijevara identiteta djece biti posljedica nepažljivog dijeljenja informacija na mreži.

Što možemo poduzeti?

Najvažnija je otvorena i iskrena komunikacija o online dijeljenju. Povezivanje i razgovor s djecom o njihovim osjećajima vezanima uz online prisutnost može pomoći u postavljanju zdravih granica i jačanju međusobnog povjerenja. Važno je i da roditelji budu svjesni vlastite motivacije prilikom objavljivanja sadržaja o svojoj djeci. Ako roditelj osjeća potrebu za stalnim dijeljenjem, možda bi trebao razmisliti što ga na to potiče. Neki roditelji dijele iz potrebe za potvrdom ili zbog osjećaja izolacije, dok se neki uključuju u sharenting jer svoj identitet pretežno oblikuju kroz prizmu roditeljstva. Postavljanjem pitanja o vlastitim razlozima i posljedicama dijeljenja, roditelj može donositi svjesnije i odgovornije odluke.

Također, moguće je poduzeti konkretne mjere sigurnosti, poput:

• izbjegavanja dijeljenja golotinje;
• izbjegavanja objava koje sadržavaju osobne podatke (ime, lokacija, datum rođenja);
• uključivanja obavijesti koje upozoravaju roditelje kada se ime njihovog djeteta pojavi u tražilicama;
• anonimnog objavljivanja;
• prilagodbe sigurnosnih postavki na društvenim mrežama;
• razmatranja dijeljenja sadržaja putem privatnih grupa umjesto javnih objava;
• korištenja aplikacija i platformi koje nude dodatnu zaštitu privatnosti.

S obzirom na navedeno, kako bismo vam olakšali donošenje budućih odluka vezano za objavljivanje, u nastavku donosimo nekoliko pitanja za promišljanje:

• Što je sadržaj objave?
• Koji je razlog objave?
• Je li moje dijete dovoljno staro da razumije digitalni otisak? Imam li dopuštenje djeteta ili mlade osobe ili, ako objavljujem sadržaj na kojem je nečije dijete, roditelja navedenog djeteta?
• Kako će se istaknuto dijete ili mlada osoba osjećati sada ili u budućnosti ako ova informacija objavljeno u javnosti?
• Koje reakcije drugih objava može izazvati? Dijelim li nešto što bi bilo neprikladno ili neugodno da stranac, budući romantični partner ili poslodavac zna o mom djetetu?
• Bi li me ljutilo izgubiti vlasništvo nad ovim sadržajem ili vidjeti da ga platforma na kojoj objavljujem koristi za svoje potrebe? Može li netko koristiti ovaj sadržaj da naudi mom djetetu?
• Je li poduzeto dovoljno mjera opreza kako bi prikazano dijete ili mlada osoba bili sigurni?

Za kraj, ako imate dvojbe vezano za objavljivanje, bolje je ne objaviti sadržaj. Umjesto toga, možete podijeliti krupni plan ruke ili stopala vašeg djeteta ili koristiti pseudonim ako objavljujete obiteljske anegdote. Roditeljstvo je izazovno putovanje, ali promišljenim odlukama možemo zaštititi privatnost i dobrobit svoje djece danas, poštujući odrasle osobe kakve će postati sutra.

_{*Za više informacija o medijskim navikama djece i roditelja preporučujemo pogledati snimku Tribine za roditelje “Tko više treba ekrane – djeca ili roditelji?” na Youtube kanalu Zavoda} 

Pripremila: Victoria Rauch, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 

_Izvori:

• _{Brosch, A. (2016). When the Child is Born into the Internet: Sharenting as a Growing Trend among Parents on Facebook., The New Educational Review, 43(1), 225- 235.}
• _{Choi, Y. A., Lewallen, J. (2017). „Say Instagram, Kids!“: Examining Sharenting and Children`s Digital Representations on Instagram., Howard Journal of Communications, 0(0), 1-21.}
• _{Cleveland Clinic (2024). The risks and dangers of ‘sharenting’. Preuzeto s: https://health.clevelandclinic.org/sharenting/.}
• _{Commissioner for Children and Young People (2020). Fact Sheet: Manage your Sharenting. Preuzeto s: https://www.ccyp.com.au/wp-content/uploads/2022/01/Manage-Your-Sharenting.pdf.}
• _{Gatto, A., Corsello, A. i Ferrara, P. (2024). Sharenting: hidden pitfalls of a new increasing trend– suggestions on an appropriate use of social media. Italian Journal of Pediatrics, 50 (15). https://doi.org/10.1186/s13052-024-01584-2.}
• _{Medijska i informacijska pismenost (2024). „Nellyna priča“: rizici i posljedice sharentinga. Preuzeto s: https://medijskapismenost.ba/hr/nellyna-prica-rizici-i-posljedice-sharentinga-2/.}
• _{Travers, M. (2023). Risks Linked to ‘Sharenting’ Your Kids Lives Online. Psychology Today. Preuzeto s: https://www.psychologytoday.com/intl/blog/social-instincts/202306/2-risks-linked-to-sharenting-your-kids-lives-online.}
• _{Tunuković, S. (2022). Digitalno roditeljstvo - Sharenting (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet.}
• _{Verswijvel, K., Walrave, M., Hardies, K., Heirma, W. (2019). Sharenting, is it a good or a bad thing? Understanding how adolescents think and feel about sharenting on social network sites, Children and Youth Services Review, 104, 104401. https://doi.org/10.1016/j.childyouth.2019.104401.}
• _{Vigderman, E. (2024). Parents’ Social Media Habits: 2021. Security.org. Preuzeto s: https://www.security.org/digital-safety/parenting-social-media-report/.}