Obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta započelo je 2004. godine, kao svjetska kampanja u okviru EU projekta SafeBorders, s ciljem promicanja i poticanja odgovornijeg i sigurnijeg korištenja tehnologije i mobilnih uređaja među djecom, mladima, ali i odraslima. Svi smo u mogućnosti ostvariti internetske sadržaje, upitno je stvaramo li ih s ciljem unaprjeđenja društvene svijesti, razmjene znanja i ideja, kao i ostvarenja novih druženja. Zajednička zadaća je stvaranje odgovornog i sigurnog online okruženja za sve. Svake godine organiziraju se tematske kampanje, a ove godine slogan je „Zajedno za bolji Internet“. Cilj je doprijeti do djece i mladih, roditelja i skrbnika, odgajatelja, učitelja i stručnih suradnika, starijih osoba, potaknuti ih na sudjelovanje u kampanji s naglaskom na pozitivan utjecaj Interneta te da maksimalno koriste njegov potencijal za povezivanje ljudi.
Suzbijanje dezinformacija i promicanje digitalne pismenosti nikad nije bilo toliko važno, kao danas
Informacijsko i medijsko okruženje neprestano se mijenja, potrebno je naučiti kako uz pomoć digitalnih tehnologija sigurnije pristupiti informacijama, upravljati njima, razumjeti i integrirati, prenositi, procjenjivati, stvarati i širiti ih na siguran i odgovoran način. Učitelji, nastavnici i drugi odgojno-obrazovni djelatnici imaju ključnu ulogu u razvoju digitalnih vještina i kompetencija mladih: važno je potaknuti mlade na kritičko razmišljanje i donošenje utemeljenih odluka tijekom korištenja Interneta, istovremeno pazeći na svoju sigurnost i postupno jačajući svoju otpornost na (nenamjerno) pogrešne i zlonamjerne informacije, a osobito na dezinformacije. Ujedno je važno stvoriti sigurno okruženje u kojem mladi mogu izraziti svoje mišljenje i aktivno učiti.
Digitalni alati omogućuju mladima relativno visok stupanj slobode. Za pristup aplikacijama, komunikaciji na društvenim mrežama ili pretraživanje Interneta koriste digitalne uređaje, što predstavlja pristup velikoj količini korisnih informacija. Međutim, mogu se upustiti u neprimjereno i potencijalno opasno digitalno ponašanje te im je potrebna pomoć i edukacija u odmaku od štetnog ponašanja na Internetu, kako bi stekli samosvijest i vještine da to učine samostalno.
Preporučljivo je doznati kojim su izvorima vijesti i informacija izloženi, koje društvene mreže koriste, kojim medijima i internetskim platformama pristupaju, naučiti definicije ključnih pojmova vezanih uz Internet. Potreba za pripadanjem i društvenim identitetom izrazita je kod mladih, ima mnogo prednosti, ali često su spremni napraviti kompromise kako bi sačuvali grupni identitet. Prihvaćaju ideju ili uvjerenje jer im se čini da to svi rade što dovodi do učinka pridruživanja. Tijekom rasprava o kontroverznim informacijama treba biti spreman na suočavanje s emocijama i iracionalnim ponašanjem.
- Važno je steći povjerenje mladih i poticati ih na razgovor što o tome misle, kakvo je njihovo znanje o postavkama privatnosti, pravilima i propisima digitalne zajednice, što je zakonito, a što nezakonito.
- Mladi najbolje uče upravo jedni od drugih, strategije uzajamnog učenja mogu biti uspješne i u području digitalnih tehnologija uz podršku nastavnika ili informatičkog stručnjaka.
- Uključivanje roditelja je neophodno jer upravo mladi većinu svojih navika korištenja Internetom steknu u ranoj dobi kod kuće.
- Budite uključeni, ali ne nametljivi, neka bude zlatno pravilo.
- Potrebno je postaviti jasna pravila o korištenju Interneta (dogovoriti digitalni raspored, objasniti pravila zaštite privatnosti, pravila ponašanja).
- Naučiti djecu i mlade kako se nositi s pritiskom okoline (istražujte zajedno sigurnost aplikacija, objasnite rizike, ponudite alternative, dogovorite probno korištenje uz vaša pravila).
- U slučaju cyberbullinga naučite dijete kako reagirati!
- Otvorena komunikacija je najbolja zaštita! Budite prisutni, informirani i otvoreni za razgovor, slušajte bez osuđivanja, postavljajte pitanja, dijelite i vi svoja iskustva.
- Vrijeme provedeno pred ekranima treba biti uravnoteženo (dogovorite npr. offline vrijeme, 1 sat ekrana = 1 sat igre vani i sl.).
- Preporuke za roditelje o preporučenom maksimalnom vremenu pred ekranima u slobodno vrijeme:
- do druge godine života – dijete ne treba biti izloženo zaslonima
- od druge do pete godine – manje od sat vremena dnevno uz prisustvo roditelja
- od šeste do devete godine – 1 sat dnevno
- od 10 do 12 godina – 1,5 sat dnevno
- od 13 do 18 godina – 2 sata dnevno.
Ne dopustite da vas tehnologija pregazi – učite i istražujte zajedno!
Ključan pristup koji omogućuje djeci i mladima razvoj digitalnih vještina je uravnoteženo korištenje digitalnih uređaja, uz istovremeno očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Svi zajedno trebamo savladati uspješno snalaženje u sve složenijem internetskom okruženju u kojem nikad prije nije bilo toliko materijala za čitanje, slušanje i gledanje.
Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ “Dr. Andrija Štampar”
Fotografija: IMAGO / imago stock&people / Profimedia
