Pčelinji proizvodi bez sumnje imaju terapeutski učinak, ako prvenstveno zadovoljavaju određene parametre kvalitete ključnih sastojina, ali još bitnije, da su prije svega zdravstveno ispravni. Prije svega, treba napomenuti kako je imperativ u svakom objektu koji se bavi takvim proizvodima, uspješna implementacija načela dobre pčelarske prakse i dobre higijenske prakse kod primarnih proizvođača/pčelara. Dodatno, za one subjekte koji proizvode obogaćene proizvode na bazi pčelinjih proizvoda s drugim sastojcima (prerađivači), potrebna je još i kvalitetna implementacija načela sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP - preventivni sustav osiguravanja sigurnosti hrane).
Stoga je cilj napomenuti neke glavne predstavnike kvalitete i zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda koji se koriste u svakodnevici, naročito u apiterapiji. U praksi, veći proizvođači i otkupljivači pčelinjih proizvoda uglavnom već jako dobro paze na takve detalje, jer su češće izloženi inspekcijskom nadzoru u maloprodaji, međutim mali proizvođači često iz neznanja ili nebrige, ne polažu dovoljno pažnje minimalnim, ali obaveznim analizama koje je potrebno napraviti za pojedine proizvode.
Parametri ispitivanja izabrani su na bazi rizika u najvažnijim pčelinjim proizvodima, naravno, uz obaveznu deklaraciju na etiketi pakiranja pčelinjeg i/ili apiterapeutskog proizvoda, koja bi također trebala biti na pakiranju te usklađena sa zakonskim propisima, primarno prema EU Uredbi br.1169/2011.
Stoga je još jednom potrebno napomenuti, kako bi svi pčelari koji stavljaju svoje pčelinje na tržište (na kućnom pragu, štand na tržnici, veleprodaja) trebali barem jednom godišnje napraviti laboratorijske analize za njihovu glavnu mednu pašu (za med), ali i za svaku seriju (Lot) različitih obogaćenih pripravaka (mednih mješavina, propolisa, itd.).
Na osnovu višegodišnjeg praćenja kvalitete i zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda, a u skladu sa zahtjevima važeće regulative u RH i EU u Tablici - "Minimalni parametri (A i C) te optimalni parametri analize (B i D) za laboratorijsku provjeru kvalitete i zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda" (pdf) navedeni su neki od najnužnijih i kritičnih parametara ispitivanja kvalitete i zdravstvene ispravnosti.
Dodatno, treba naglasiti kako je za „veće pčelare“, koji imaju ambiciju ući u prehrambene lance, preporuka barem jednom godišnje analizirati med na neke od najbitnijih parametara patvorenja (krivotvorenja). Dakle, za onu glavnu seriju (glavni Lot - koji se često sastoji od više otkupljenih medova od drugih, kolokvijalno rečeno „malih pčelara“) preporučljivo je napraviti tragove stranih šećera (mnogi otkupljivači meda to već u praksi redovito prate).
S obzirom na 25 godina iskustva u akreditiranom i ovlaštenom laboratoriju, koji između ostalih, provodi analize na patvorenje te suradnjom s nekima od najboljih (ne samo u EU nego i globalno) specijaliziranih laboratorija za analize meda, preporučuju se u posljednje vrijeme najefikasnije metode za dokazivanje prisutnosti markera stranih šećera u medu: to su svakako izotopna analiza (C4/C3 šećeri) EA/LC-IRMS tehnikom, zatim NMR profiliranje i LC-HRMS analiza specifičnih markera sirupa. Kombinacija ovih tehnika trenutačno na najbolji način obuhvaća različite scenarije krivotvorenja meda različitim visokofruktoznim sirupima (stranim šećerima), koji se na žalost sve teže otkrivaju.
Pripremio: dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing., voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, Služba za zdravstvenu ekologiju
Fotografija: Pancake Pictures / ImageSource / Profimedia
