Zagreb, 3. i 4. ožujka 2020. – Voditelji liječništva, sestrinstva i dentalne medicine održali su sastanak u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije u području zdravstva. Čast vođenja sastanka koji je pokrenuo raspravu o iznimno važnim temama za cjelokupno društvo pripala je voditelju liječništva u RH, g. Mislavu Hermanu, voditeljici sestrinstva gđi Ceciliji Rotim te voditelju dentalne medicine, g. Hrvoju Pezi. Okupljene je pozdravila i pomoćnica zdravstva, gđa Vera Katalinić Janković. Kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava dodatno se osvijestila potreba očuvanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti, kao osnovnih preduvjeta za zdravo starenje. Prilika je to da se starijim osobama osigura mogućnost za tjelesno, socijalno i mentalno blagostanje, kao i zauzimanje aktivne uloge u društvu.
Zajednički sastanak voditelja liječništva, sestrinstva i dentalne medicine (CMO-CNO-CDO) obilježila su predavanja i radionice iz područja medicinske struke, sestrinstva i dentalne medicine, a vodili su ih predavači iz Republike Hrvatske i zemalja Europske unije. Među sudionicima su bili stručnjaci Službe za javnozdravstvenu gerontologiju, Službe za javno zdravstvo i Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“, a pomoćnici ravnatelja i glavnoj sestri Zavoda, Ceciliji Rotim, mag. med. techn., među ostalima, pripala je čast vođenja sastanka.
„Budući da NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ posebnu pozornost posvećuje poboljšanju zdravlja i kvalitete života, veliko nam je zadovoljstvo bilo voditi upravo ovaj sastanak, koji je imao sveobuhvatan i cjelovit pristup zaštiti i unapređenju zdravlja putem svih oblika zdravstvene zaštite starije populacije. U pripremi tema obradili smo poboljšanje kvalitete života starijih osoba, primjereno pružanje zdravstvene zaštite i skrbi, prevenciju bolesti, multidisciplinarnost te zajedničku intervenciju svih profesija na sve tri razine zdravstvene zaštite. Između ostaloga, stavljen je naglasak na programe prevencije i ranog otkrivanja malignih oboljenja putem programa probira, što postižemo razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse“, istaknula je mag. med. techn. Cecilija Rotim.
Primjeri dobre prakse
Osnovni cilj sastanka bio je kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava ojačati potrebu osiguravanja primjerene zdravstvene skrbi starijih osoba, ponuditi prijedloge budućih aktivnosti, intervencija i zadataka, kako pojedinih profesija, tako i multidisciplinarnog tima te implementirati pojedine aspekte zdravog starenja u sve politike država članica Europske unije. Tijekom sastanka razmotreni su čimbenici koji utječu na osnaživanje starijih osoba za aktivnu ulogu u društvu i adekvatno nošenje s teretom kroničnih bolesti.
Tijekom dvodnevnog okupljanja istaknuta je važnost prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti, Alzheimerove i drugih demencija, jačanja uloge obiteljskog liječnika i patronažne medicinske sestre. Prvi su dan održana predavanja i radionice na temu zdravog starenja, dok su drugi dan obilježili sastanci za svaku pojedinu profesiju (liječništvo, sestrinstvo i dentalna medicina), uz zastupanje teme zdravstvenog turizma s naglaskom na zdravo starenje.
Izazovi vezani uz starenje stanovništva
Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite, a uz prisutno smanjenje prirodnog prirasta, u razvijenim zemljama Europe i svijeta dolazi do produljenja životnog vijeka, a time i većeg udjela starijih osoba u cjelokupnoj populaciji. Broj stanovnika starijih od 65 godina neprekidno i ubrzano raste, ne samo u ekonomski razvijenijim zemljama, već i u zemljama u razvoju. Produljenjem životnog vijeka, uz porast udjela starijih osoba, raste i učestalost sistemskih bolesti i stoga je potrebno da se društveni sustav u cjelini organizira prema psihofizičkim mogućnostima starijih osoba.
Zdravo starenje predstavlja kontinuirani proces koji osobama starije životne dobi osigurava sigurno obavljanje svakodnevnih aktivnosti u svrhu unaprjeđenja zdravlja, što kvalitetnijeg života, očuvanja funkcionalne sposobnosti, kao i što aktivnijeg sudjelovanja u životu zajednice. Osim tjelesne, psihičke i radne aktivnosti, ono podrazumijeva i sudjelovanje u svim društvenim, kulturnim, gospodarskim i drugim važnim aspektima zajednice u kojoj starija osoba živi. Imajući to u vidu, na sastanku su razmotreni čimbenici koji utječu na osnaživanje starijih osoba za aktivnu ulogu u društvu i adekvatno nošenje s teretom raznih bolesti.
Zaključci radnih skupina:
Radna skupina: „Mentalno zdravlje starijih osoba“
Postoje vrlo različiti pristupi mentalnom zdravlju starijih osoba u različitim državama, članicama EU. Ono što se generalno preporučuje je stavljanje naglaska na razvoj izvaninstitucionalne skrbi za osobe starije dobi.
Važno je podržati razvoj preventivnih programa vezanih za unaprjeđenje zdravlja i rano prepoznavanje mentalnih bolesti u starijih osoba, s posebnim naglaskom na depresiju i demencije.
U cilju unaprjeđenja skrbi za mentalno zdravlje starijih, vrlo je bitno razvijati i provoditi edukaciju profesionalca koji za njih skrbe u svom radu.
Radna skupina: „Komunikacija s osobama starije dobi“:
U razumijevanju potreba i boljem razumijevanju problema koje imaju osobe starije dobi nužan je interdisciplinarni pristup.
Potrebna je kontinuirana edukacija stručnjaka, ali i neformalnih njegovatelja u području komunikacijskih vještina, s ciljem uspješnije skrbi za osobe starije dobi.
Potrebno je sustavno korištenje raspoloživih stručnih alata za procjenu mentalnih promjena kod starijih ljudi, posebno u ustanovama.
Potrebne su individualne i grupne konzultacije/supervizije u institucionalnim i izvaninstitucionalnim oblicima skrbi.