Međunarodni kongres
16.11.2020
Završen 3. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana, zdravlje i klimatske promjene
Image
3. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane
Vrijeme održavanja:
-

Završen 3. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“

Potrebna bolja edukacija svih sudionika u lancu proizvodnje hrane te važnost pravilnog deklariranja hrane kako bi se izbjegle zablude kod potrošača

Zagreb, 13. studenoga – Na održanom 3. međunarodnom Kongresu o sigurnosti i kvaliteti hrane pod nazivom „Hrana, zdravlje i klimatske promjene“ čak 240 stručnjaka iz 16 zemalja  raspravljalo je o utjecaju klimatskih promjena na kvalitetu hrane, utjecaju hrane na zdravlje te njezinom porijeklu i zajedničkoj odgovornosti svih uključenih u lanac proizvodnje hrane. Organizatori Kongresa su Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Hrvatsko mjeriteljsko društvo i Mreža za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane Jugoistočne Europe (SEEN-FSQC) uz suorganizaciju i suradnju s drugim eminentnim institucijama iz zemlje i inozemstva. 

Program Kongresa odvijao se od utorka, 10. studenoga do petka, 13. studenoga, a u sklopu njega održane su tri radionice, 11 pozivnih predavanja, 23 predavanja ostalih sudionika, tri sponzorirana predavanja te 41. poster prezentacija. Održan je i Okrugli stol pod nazivom „Utjecaj klimatskih promjena na uzgoj hrane i njezine dostupnosti cjelokupnom pučanstvu“, sufinanciran od strane Svjetske zdravstvene organizacije te Druga međunarodna konferencija Centra za sigurnost i kvalitetu hrane. 

Neki od najvažnijih zaključaka koje su eminentni stručnjaci donijeli odnose se na važnost pravovremene identifikacije rizika u ispitnim i akreditiranim laboratorijima (FMA analiza jedan je od alata koji se nudi kao jednostavno rješenje za njihovo upravljanje), na važnost deklariranja hrane kao skupa važnih podataka  kojima proizvođači hrane komuniciraju sa potrošačima o bitnim sastojcima hrane, kao i podrijetlu i nutritivnom sastavu kako bi se izbjegle zablude kod potrošača te važnosti pravilne prehrane u domovima za starije osobe, što predstavlja ključan faktor u očuvanju zdravlja ove skupine populacije.

„Iznimno smo zadovoljni uspjehom trećeg izdanja ovog Kongresa, koji se zbog trenutne epidemiološke situacije u državi, održao potpuno virtualno. Zahvaljujem svim sudionicima te našim suorganizatorima i pokroviteljima što su i ove izazovne godine prepoznali važnost razgovaranja, raspravljanja i dijeljenja svojih saznanja o utjecaju klimatskih promjena na hranu te posljedično i zdravlje stanovništva“, rekao je dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i predsjednik ovoga Kongresa. Ujedno je nadodao kako se projekt Centra za sigurnost i kvalitetu hrane provodi sukladno planiranim aktivnostima te su tako izgrađeni i opremljeni novi laboratorijski prostori koji su već sada u mogućnosti davati analitičke i savjetodavne usluge proizvođačima hrane te omogućiti znanstvenoj zajednici njihovo usavršavanje. 

Kada su u pitanju klimatske promjene i njihov utjecaj na proizvodnju hrane, istaknuto je kako je Republika Hrvatska donijela važan strateški dokument koji nadležna tijela, kao što su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo poljoprivrede integriraju u strateške i planske dokumente, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini, a sve kako bi se cjelokupan sustav te svi važni nacionalni sektori uključili u prilagodbu klimatskim promjenama. 

Također, sudionici su se složili kako je potrebno osigurati edukaciju svih sudionika u lancu hrane, osobito proizvođača hrane, kako bi stečena znanja koristili u svakodnevnom radu i time osigurali bolje prihode. Jednako tako, neophodno je uključiti akademsku zajednicu u širenje svijesti o važnosti prilagodbe klimatskim promjenama te važnosti osiguranja potrebnih resursa svim institucijama koje se bave praćenjem klimatskih promjena, kao i njihovo međusobno povezivanje.

Na Kongresu je istaknuto kako kontaminanti hrane i dalje predstavljaju velik izazov u njihovom otkrivanju i kvantifikaciji, stoga je neophodno pratiti razvoj novih tehnologija i analitičkih metoda te ulagati u edukaciju laboratorijskih djelatnika kako bi stečeno znanje mogli svakodnevno primjenjivati u praksi, a svoje znanje prenositi drugima.