Tjedan mozga u Hrvatskoj se obilježava od 16. do 22. ožujka u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz potporu Znanstvenog centra izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Kampanja je u svijetu poznata kao Brain Awareness Week, a u Hrvatskoj se provodi 25. godinu za redom s ciljem popularizacije znanja o funkcijama i istraživanju mozga.
Ove godine posebno će biti obrađene sljedeće teme:
- Mozak i pokret
- Cirkadijalni ritam
- Neurobiologija ljubavi
Mozak se funkcionalno razvija i mijenja s dobi, pod utjecajem različitih podražaja i iskustava iz okoline mijenja se složena mreža živčanih stanica u dijelovima mozga.
Djetinjstvo i doba adolescencije razdoblja su najveće „plastičnosti“ mozga, vrijeme kada se odvija najveći dio mentalnog razvoja i definiraju individualne sposobnosti. Tijekom tog razdoblja stvara se velik broj neuronskih veza, stoga je važno stimulirati mozak upravo u ovoj razvojnoj dobi, kako bi se osigurao razvoj sposobnosti koje će biti ključne u odrasloj dobi. Usklađivanjem dijelova tijela i uma unaprjeđuju se pamćenje, čitanje, izražavanje, pisanje, matematičke i jezične vještine, motoričke sposobnosti, koordinacija. Istovremeno se postiže bolja emocionalna ravnoteža, smanjuju se stres, napetost i hiperaktivnost. Kroz kretanje i igru plesanja i drugih aktivnosti pospješuju se učenje, kreativnost, zdravlje, kao i uspješno prevladavanje stresa. Programi koji uključuju pametne pokrete su primjenjivi kod poslovnih ljudi koji se moraju nositi sa stresom, kod starijih osoba kako bi zadržale jasnoću mišljenja, pamćenje i vitalnost, a namijenjeni su i roditeljima, učiteljima, odgojiteljima kako bi bili što uspješniji u svom radu i životu te djeci i odraslima s određenim „poteškoćama” u učenju, poremećajem pažnje s hiperaktivnošću ili emocionalnim poteškoćama.
U istraživanjima o povezanosti rada mozga i tjelesne aktivnosti pravi zaokret dogodio se kada je uveden moždani neurotrofni faktor BDNF (Brain-derived Neurotrophic Factor) povezan sa stvaranjem novih neurona, jačinom signala između njih i nemogućnošću stvaranja oštećenja na postojećim stanicama mozga. Mozak proizvodi BDNF faktor čija se količina povećava u hipokampusu, koji je ključni medijator dugoročnog utjecaja vježbanja na mozak te se koristi kao mjera povezanosti tjelesne aktivnosti i rada mozga. Prije BDNF faktora smatralo se kako sinapse koje su stvorene u dječjoj dobi u dijelu mozga odgovornom za dugoročno pamćenje su te s kojima moramo raditi i u odrasloj dobi. No, daljnja istraživanja dovela su do otkrića kako tjelesna aktivnost direktno povećava aktivnost hipokampusa, dijela mozga odgovornog za dugoročno pamćenje. Trening vještina dovodi do promjena unutar motornog korteksa i reorganizacije mape motorne topografije i kontrole kretanja. Vježbanje inducira promjene u mreži neurona i opskrbi mozga kisikom te ima značajnu ulogu u poboljšanju mentalnih sposobnosti i akademskih vještina. Možemo zaključiti kako se mozak i pokreti/kretanje vole u svakoj dobi našeg života. Za razliku od nesvjesno stvorenih navika, svjesnim odabirom i aktivnim sudjelovanjem formiramo navike koje postaju okidač i pomoć promjenama u načinu života, prehrani, tjelovježbi, odnosu prema samome sebi i drugima te značajno pridonose kvaliteti našeg života. Dakle, ono što unaprjeđuje kvalitetu našeg života poboljšat će i rad našeg organizma pa tako i mozga.
Cirkadijalni ritam je unutarnji biološki sat i sustav u mozgu koji nam signalizira kada je vrijeme za spavanje, a kada za buđenje te regulira i druge osnovne tjelesne funkcije. Taj nas sustav budi nakon dovoljnog broja faza spavanja (REM). Brojne zdravstvene probleme može uzrokovati dugoročni manjak sna, osobito kod djece i adolescenata čiji se mozak razvija. Upravo kod njih je uočen problem ekranizma - snažne korelacije između vezanosti uz ekrane i poremećaje pažnje. U posljednje vrijeme su povećane preporuke za broj sati sna. Tako se adolescentima preporučuje devet do deset sati sna, odraslima do 60. godine oko osam sati, a u kasnijoj dobi barem sedam sati sna. Potrebno je postaviti granice provedenog vremena uz televiziju, računalo i na internetu te poticati provedbu aktivnosti, rekreaciju, druženje u prirodi na otvorenom.
Treća zanimljiva tema ovogodišnjeg Tjedna mozga je neurobiologija ljubavi. Odnosi se na novo područje neuroznanosti koje istražuje staničnu i molekularnu osnovu ljubavi – ulogu hormona, neurotransmitera i gena u njenom nastajanju,mijenjaju i oblikovanju. Određeni neurotransmiteri i hormoni igraju važnu ulogu u nastanku ljubavi (dopamin, serotonin, oksitocin, vazopresin, kortizol i dr.). Koristeći najsuvremenije metode istraživanja, detaljno se opisuju modeli, rezultati i metodologije, te molekule, geni i receptori koji su ključni u stvaranju osjećaja ljubavi.
Tijekom Tjedna mozga održat će se niz predavanja, stručnih tribina, radionica, interaktivnih sadržaja namijenjenih svim dobnim skupinama, s ciljem podizanja dijaloga između znanstvenika i zajednice. Više informacija o tome na https://hdn.hr/; https://www.hiim.hr/
Pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Fotografija: Iryna Vasilyeva / Panthermedia / Profimedia
