Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu. Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi.
Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije (Slika 1).
Slika 1. Izgled biljke i prikaz razine koncentracije peluda u zraku na području Europe
Hrvatska se sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje širi. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja. Uz sve veću zdravstvenu važnost ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska).
Općenito o ambroziji:
biljka 45. paralele
pogoduje joj suha klima i otvoren okoliš
nastanjuje područja Europe, Azije i Australije
epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija
invazivna korovna biljka
korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama
otporna na određene herbicide
široko rasprostranjena i vrlo otporna
lijepoga imena, ali izuzetno škodljiva
Činjenice o ambroziji:
proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000/biljci)
sjemenke padaju na tlo do 2 m oko biljke
sjemenke su najbrojnije do 5 cm dubine tla
dormantno sjeme (preživljavanje u tlu i do 30 godina)
sjeme se prenosi transportnim tlom, rijekama, plovnim i ostalim putevima
životinje isto mogu doprinijeti širenju biljke
velika produkcija peluda (proizvodi čak 1 milijun zrnaca dnevno)
pelud visokog alergenoga potencijala
ukupno čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci
Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu “potentnosti”
biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice)
radi proteina Amb a 6 kod 20-35% ljudi razvija se križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) s: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, bananom, dinjom, lubenicom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa, sjemenkama suncokreta
pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti (npr. na područje sjeverne Europe)
zarasla površina od 1 hektra oslobađa 66 kg peluda u sezoni
brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km/godini!
za širenje biljke je važna temperatura i oborina
dugotrajna kišna razdoblja mogu utjecati na pomak uobičajenog rasta ove korovne vrste
suša sprečava širenje biljke na Mediteranu
Ambrozija - međusektorski prioritet:
utječe na zagađenje zraka
oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog ambrozije
procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje
zbog klimatskih promjena dulja polinacijska sezona i viša koncentracija peluda u zraku
razvoj metoda identifikacije “proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja
negativan utjecaj na turizam - sve više je nalazimo u priobalnom dijelu Hrvatske
globalna trgovina ima značajnu ulogu u širenju biljke
prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje
velika uloga čovjeka u širenju biljke!
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati zastupljenost alergenoga peluda u zraku grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije financiranog od strane Gradskog ureda za zdravstvo.
Ambrozija cvate u kolovozu i rujnu kada bilježimo visoku koncentraciju peluda u zraku. Kroz promatrano petogodišnje razdoblje zastupljenost peluda ambrozije iznosi prosječno 10 % ukupnog peludnog spektra. Tijekom 2018. i 2019. godine zabilježen je porast koncentracije peluda u zraku u odnosu na ostale promatrane godine (Grafikon 1).
Grafikon 1. Prikaz mjesečne i godišnje distribucije peluda ambrozije u zraku grada Zagreba (2016.-2020.) Najviša maksimalna dnevna koncentracija zabilježena je 28. kolovoza 2019. godine u iznosu 487 pz/m3 zraka (Grafikon 2). Grafikon 3. Prikaz maksimalnih dnevnih koncentracija peluda ambrozije u zraku grada Zagreba (2016.-2020.)
Pelud ambrozije već pri niskim koncentracijama izaziva simptome u alergičnih osoba, a vrijednost koncentracije (prag) bitno se razlikuje od zemlje do zemlje. Vrijednost koncentracije (prag) kreće se od 1 (npr. Kanada, središnji dio Francuske) do > 100 pz/m3 zraka (npr. mediteransko područje Francuske).
Prosječan broj dana s koncentracijom > 50 pz/m3 zraka u Zagrebu je 11, dok je prosječno 18 dana koncentracija peluda ambrozije > 100 pz/m3 zraka što predstavlja visoki rizik za osobe alergične na pelud ambrozije.
Ova alarmantna situacija potaknula je europske vlasti na reakciju te su od 1999. godine neke regije sjeverne Italije te Mađarska, Francuska, Švicarska i Rumunjska donijele uredbe o obveznoj kontroli ambrozije. Hrvatska je donijela sljedeće zakonske akte koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 52/21)
Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19)
Direktiva 2002/32/EZ (4) o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL. L. 140, 30.05.2002.)
Pravilnik o sigurnosti hrane za životinje (NN 102/16)
Odluka o uklanjanju i uništavanju ambrozije na području Grada Zagreba (Sl. glasnik Grada Zagreba NN 07/03)
Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Sl. glasnik Grada Zagreba NN 9/19)
Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 3/14, 16/14, 22/14, 14/19)
Novim Zakonom o biljnom zdravstvu (NN 127/19) izvršeno je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskom Uredbom br. 2016/2031 te je Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemisiifolia L. (NN 72/07) stavljena van snage.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 147/20)
Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 19/2020)
Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje (NN 79/2019)
Plan zdravstvene zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/14)
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, mjera ZD-07. Jačanje sustava praćenja alergenih vrsta; ZD-07-02. Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava; ZD-07-03. Multidisciplinarno planiranje sadnje nealergenih vrsta na razini JLP(R)S-a; ZD-07-04. Planiranje akcija osvještavanja javnosti i jačanja kapaciteta struke u zdravstvenom i ostalim sektorima (komunalno upravljanje, prostorno planiranje i dr.) na temelju rezultata praćenja i modeliranja kretanja aeroalergena (NN 46/2020)
Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice.
Jednom riječju, potrebno ju je ukloniti na svim površinama gdje se pojavi! Apeliramo na sve građane i pravne subjekte na aktivno sudjelovanje u suzbijanju ambrozije kako bi osigurali kvalitetniji i zdraviji život alergičnim osobama te spriječili ili ublažili njezin štetni utjecaj na bioraznolikost i gospodarstvo!
Pripremile:
dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znan. suradnik
Ana Večenaj, dipl. ing.
dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., specijalist epidemiologije i uži. spec. zdravstvene ekologije
dr.sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., znan. suradnik
