Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja i riječ je o tradiciji koja se održava još od 2005. godine, a koju je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije.

Ove godine, kao i prethodnih, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ svojim će javnozdravstvenim aktivnostima i održavanjem Dana otvorenih vrata Centra za preventivnu medicinu obilježiti ovaj dan.

Svi zainteresirani građani pozvani su na Dan otvorenih vrata Centra za preventivnu medicinu (NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska 16) u srijedu, 17. svibnja od 9.00 do 12.00 sati. Građani će moći obaviti osnovne preventivne pretrage – mjerenje krvnog tlaka, mjerenje razine GUK-a (glukoze u krvi), razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdisaju, kao i analizu tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije jest osvijestiti populaciju o ovoj vrlo učestaloj bolesti, kao i rizicima koje ona sa sobom donosi, ali i načinima njene prevencije. Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja označava povišeni krvni tlak, a nazivaju je još i „tihim ubojicom“ jer godinama može egzistirati bez pokazivanja ozbiljnijih simptoma. Vrlo često, tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, a najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnog tlaka. Bolesnici s povišenim krvnim tlakom ponekad osjećaju neke od simptoma, kao što su bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida, kao i mnoge druge tegobe.

Danas gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, pogotovo koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom životnih navika, ponajprije smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja te prekomjerne konzumacije alkohola, kao i redovitom tjelesnom aktivnošću i održavanjem normalne tjelesne težine, ali i brigom o mentalnom zdravlju.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da čak 1.28 milijarde ljudi diljem svijeta ima hipertenziju, odnosno svaki četvrti muškarac i svaka peta žena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti s 23.184 umrlih osoba sa stopom smrtnosti od 597,7/100.000 u 2021. godini. Od svih pojedinačnih dijagnoza uzroka smrti, hipertenzivna bolest se nalazi na petom mjestu s 4.462 umrlom osobom (nakon bolesti COVID-19, ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularnih bolesti i šećerne bolesti).

Povišeni krvni tlak najčešće se otkriva slučajno – mjerenjem tlaka na sistematskom pregledu. Stoga, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, potrebno je barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se prevenirala daljnja oštećenja organa i cjelokupnog organizma. Također, važno je i pravovremeno reagirati te kod već dijagnosticirane hipertenzije redovito uzimati lijekove prema preporuci nadležnog liječnika.