U petak, 12. svibnja 2023. godine u NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ u prostorijama Službe za javno zdravstvo (1. kat, soba 113), održavanjem Dana otvorenih vrata od 9.00 do 12.00 sati obilježit će se Hrvatski dan šećerne bolesti.
Obilježavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti želimo staviti naglasak na utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na prevenciju, tijek i liječenje šećerne bolesti.
Na Dan otvorenih vrata građani će moći obaviti osnovne preventivne pretrage, a to su: razina GUK-a (glukoze u krvi), mjerenje krvnog tlaka, analiza tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.
Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti, ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju.
Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije) su:
- pojačano žeđanje;
- učestalo mokrenje;
- pojačana glad;
- umor;
- zamućen vid;
- usporeno cijeljenje rana:
- smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.
U Republici Hrvatskoj je, prema Izvješću Registra osoba s dijabetesom (Crodiab registar) i podacima iz 2021. godine, registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti (E10-E14). Prema podacima Crodiab registra, regulacija glikemije je bila dobra (HbA1c <6,5%) u svega 32,45% registriranih osoba s dijabetesom, a broj bolesnika u registru kontinuirano raste od 2000. godine.
