Generalna skupština UN-a rezolucijom 42/112, 1987. godine proglasila je 26. lipanj Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Dan se obilježava u cijelom svijetu, s ciljem senzibiliziranja javnosti na problem zlouporabe droga.

Dostupnost i uporaba droga na visokoj je razini diljem Europske unije. Procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29% odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, pri čemu je više muškaraca (50,5 milijuna), nego žena (33 milijuna). Kanabis je i dalje najčešće konzumirana tvar, stimulativne tvari druga su najčešće zabilježena kategorija, 3,5 milijuna odraslih osoba konzumiralo je kokain, 2,6 milijuna MDMA i 2 milijuna amfetamine dok je otprilike milijun Europljana konzumirao heroin ili neki drugi nezakoniti opioid.

Uporaba droga složen je društveni i zdravstveni fenomen, koji pogađa milijune ljudi u EU-u. Nedopuštene droge imaju goleme negativne posljedice, ne samo za osobe koje ih uzimaju, nego i za njihove obitelji i zajednice. Uporaba droga uzrokuje ogromne troškove i štetu za javno zdravlje i sigurnost, okoliš i radnu produktivnost. Zbog svoje povezanosti s nasiljem, kriminalom i korupcijom predstavlja i sigurnosnu prijetnju. Tržište nedopuštenih droga jedan je od glavnih izvora prihoda za organizirane kriminalne skupine u Europskoj uniji, a njegova se godišnja maloprodajna vrijednost procjenjuje na najmanje 30 milijardi eura godišnje. Trgovina drogom u EU-u, kao i u mnogim zemljama diljem svijeta, utječe i na nacionalnu stabilnost i upravljanje. Europski prostor tijekom svoje novije povijesti bilježi velike i radikalne promjene glede graničnog režima i uloge granica. Od rigorozno čuvane granice i vrlo složenog postupka za ulaz u prostor Zapadne i Istočne Europe, posljednja dva desetljeća svjedoci smo liberalizacije graničnog režima. Nekadašnje ˝hermetički˝ zatvorene granice, postale su znatno otvorenije, a promet između njih znatno liberalniji.

Hrvatska nije izolirana od ovog problema – turistička i pomorska orijentacija RH, nazočnost hrvatskih građana u zemljama proizvođačima droga, kulturne, prijateljske i druge veze sa zemljama koje imaju značajnu proizvodnju i potrošnju droga, bitno utječu na dostupnost svih vrsta droga u RH. Ovome problemu bitno doprinosi i zemljopisni položaj naše zemlje, koja je na važnom raskrižju prometnih koridora između istoka i zapada te juga i sjevera Europe, što rezultira velikim protokom roba i putnika. 

EU i države članice poduzimaju niz mjera za smanjenje opskrbe drogom i smanjenje potražnje za drogom u Europi. Tijekom protekla dva desetljeća razvile su zajednički pristup za suočavanje sa sigurnosnim i zdravstvenim posljedicama trgovine drogom i uporabe droga. Pristup EU-a temelji se na dokazima o tome što funkcionira, a što ne funkcionira u smislu mjera i politika te ravnoteži u naporima za smanjenje opskrbe drogom i smanjenje potražnje za drogom. Temelji se također na multidisciplinarnosti, s obzirom na međusektorsku prirodu fenomena droge, inovacijama i predviđanjima, složenosti stanja u vezi s drogama i tržištem droga, poštivanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i pravednosti u području zdravlja, sudjelovanju i uključenosti civilnog društva. Takve mjere mogu pomoći u suočavanju sa zahtjevnim kretanjima na europskim tržištima droga, koja karakteriziraju visoka dostupnost raznih vrsta droga, sve veće zapljene, sve veća primjena nasilja i golema dobit, kao i korištenje platformi društvenih medija, aplikacija, Interneta i Darkneta za trgovinu nedopuštenim drogama. Suzbijanje krijumčarenja droga jedan je od prioriteta Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT), sigurnosne inicijative koju su pokrenule države članice EU-a kako bi utvrdile, prioritetno rješavale i uklonile prijetnje koje predstavlja međunarodni organizirani kriminal.

Povodom obiježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama – 26. lipnja, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će Dan otvorenih vrata na lokaciji Službe u Mirogojskoj c. 11, u vremenu od 10.00 do 14.00 sati. U navedenom periodu svi zainteresirani mogu bez prethodne najave i anonimno doći na testiranje na HIV i hepatitis C, brzim testovima iz sline. Također će biti moguće testiranje urina na droge, uz mogućnost informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dostupna je i inače za pomoć svim osobama s problemom zlouporabe droga te za sve informacije možete kontaktirati Odjel za prevenciju ovisnosti, Mirogojska cesta 11,  tel: 01/ 383 00 66.

Izvori:                                                                                                                                                                                                 

1. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (2022.), Europsko izvješće o drogama 2022.: trendovi i razvoj, Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg
2. Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Politika EU-a o drogama, dostupno na, https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/eu-drugs-policy/
3. Šengenski režim upravljanja vanjskim granicama EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 1/2011., str. 11.-31.  https://hrcak.srce.hr/66400

Tekst pripremila: Martina Bekić, mag. med. techn., Služba za mentalno zdravlje i  prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“