Poznato je da socijalna izolacija negativno utječe na (mentalno) zdravlje i dobrobit ljudi. Stručnjaci se slažu da nam kućni ljubimci mogu pružiti dobrodošlu emocionalnu podršku tijekom razdoblja karantene i izolacije u doba COVID-19 epidemije, osobito kod pojedinaca koji žive sami ili moraju biti u samoizolaciji. Svjetska zdravstvena organizacija jasno je naglasila da psi i mačke ne mogu oboljeti od novog koronavirusa COVID-19 i da ne mogu zaraziti ljude tim virusom, na što je upozorilo i hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede. Stoga nema potrebe da se napuštaju psi i mačke, već da se slušaju stručnjaci koji apeliraju na odgovorno ponašanje ljudi prema životinjama o kojima skrbe.
Za naše pretke psi su možda obavljali i druge funkcije, poput lova ili vuče sanjki, ali sada su nam postali krzneni stručnjaci za mentalno zdravlje s punim radnim vremenom. Znanstvenici koji proučavaju pseću DNK identificirali su gen za hiper-društvenost; psi su „programirani“ na društvenu bliskost s ljudima. Dva metra, što je nova ljudska definicija "osobnog prostora", ne djeluje na pse. Provođenje vremena s nama ljudima čini ih mirnima i sretnima - baš kao što i nas čini mirnima i sretnima njihovo društvo. Mnogi vlasnici izjavljuju da se uz ljubimce jednostavno osjećaju bolje, da imaju društvo kad su usamljeni i da su prihvaćeni onakvima kakvi zapravo jesu. Većina obitelji posebno značajnim ističe ulogu ljubimaca u teškim trenucima, poput bolesti ili smrti u obitelji. Podaci nekoliko američkih studija govore kako preko 90% vlasnika kućnih ljubimaca smatra svoje ljubimce važnim članovima obitelji, najboljim prijateljima i zaštitnicima te većina navodi kako su uz svoje životinje smireniji, sretniji te se osjećaju sposobnijima nositi sa različitim stresnim situacijama u životu, što je sada izraženo više nego ikada.
Postoji velik broj studija koje ukazuju na to da ljubimci mogu smanjiti utjecaj stresa na ljude koji prolaze kroz zahtjevna vremena i pružiti im dobrodošlo olakšanje. Pokazalo se kako milovanje i predenje mačke može sniziti krvni tlak i otkucaje srca, dok šetnja psa osigurava nekoliko puta dnevno boravak na svježem zraku i služi kao oblik tjelovježbe.
Dakle, pozitivan utjecaj vidimo ne samo u smislu osjećaja blagostanja u ljudi, već i u fiziološkim mjerama poput otkucaja srca, krvnog tlaka i kortizola, hormona uključenog u reakcije na stres. Dio učinka je vjerojatno vrlo sličan podršci koju dobivamo od naših ljudskih prijatelja i obitelji, a koji nam inače pomažu u teškim trenucima. Ljubimci nam mogu pružiti sličnu vrstu socijalne podrške, kao figure koje će biti kraj nas kroz sve teškoće kroz koje prolazimo i služiti kao dobra distrakcija od brinjenja i slušanja teških vijesti.
Radili od kuće ili išli na posao, svakako se tu i tamo odmorite, predahnite i provedite neko vrijeme sa svojim kućnim ljubimcem. Ljudima koji rade od kuće ionako trebaju male stanke, a ovo može biti izvrsna prilika da uzmete pauzu, sjednete sa svojim ljubimcem i samo ga pomazite.
Svakako se savjetuje da izbjegavate pseće parkove radi kontakta s drugim ljudima, pridržavajte se svih preporučenih mjera zaštite, poput pranja ruku nakon šetnje, pranja psećih/mačjih šapa i slično. Mislite i na druge ljude kojima bi mogla trebati vaša pomoć pa se ponudite prošetati pse starijim osobama kojima se preporučuje ostanak u kući ili onima kojima je određena mjera samoizlacije jer ne smiju van.
Lea Maričić, mag.psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Ombla, J. (2012). KUĆNI LJUBIMCI I IMPLIKACIJE ZA ZDRAVLJE I PSIHOFIZIČKU DOBROBIT NJIHOVIH VLASNIKA. Klinička psihologija 5 (2012), 1-2, 59-79.
Sinojia, M.J. (2014). Stress Management And Pet Therapy . International Journal of Business Quantitative Economics and Applied Management Research, Volume 1, Issue 5.
