Zamislimo sljedeću situaciju: ležite na plaži, sunce sja, more vam šumi pod nogama i napokon uživate na zasluženom godišnjem odmoru. Odmor ste planirali danima, veselili se razdoblju bez stresa, a onda na Instagramu ili TikToku ugledate slike prijatelja i poznanika s egzotičnih destinacija, luksuznih hotela i skupih restorana. Odjednom, vaš planirani odmor na Jadranu ili vikend kod bake više ne djeluje dovoljno uzbudljivo, izgleda „obično" i počinjete preispitivati svoje financijske mogućnosti, osjećate tjeskobu i pritisak da i vi „morate više”. Ako ste se prepoznali u ovom scenariju, niste jedini i možda ste iskusili ono što stručnjaci nazivaju financijska dismorfija, a društvene mreže su njezino plodno tlo. Društvene mreže nas svakodnevno bombardiraju slikama luksuza, skupih putovanja i savršenih trenutaka, stvarajući iskrivljenu sliku stvarnosti.
Što je financijska dismorfija?
Financijska dismorfija (engl. money dysmorphia) je relativno nov pojam i široj javnosti poznatiji posljednjih godina, koji opisuje iskrivljenu percepciju vlastite financijske situacije. Termin je inspiriran dijagnozom tjelesne dismorfije, gdje osoba ima nerealnu tj. Iskrivljenu sliku svog tijela. Analogno tome, money dysmorphia opisuje nerealnu sliku vlastitih financija. Osobe koje pate od ovog fenomena često osjećaju da nemaju dovoljno novca, bez obzira na stvarno stanje računa. Iako nam objektivno ništa ne nedostaje, pod utjecajem objava drugih ljudi osjećamo se kao da zaostajemo, trošimo premalo ili nismo dovoljno uspješni. Iskrivljena percepcija vlastitog financijskog stanja može voditi ili do pretjerane štednje iz straha od siromaštva i nesigurnosti ili do, paradoksalno, prekomjernog impulzivnog trošenja kako bi se održao određeni imidž pred drugima. Radi se o psihološkom fenomenu u kojem gubimo realan osjećaj o vlastitom novcu, uspjehu i financijskoj sigurnosti. Stručnjaci upozoravaju da je financijska dismorfija sve češća, osobito među mlađim generacijama koje su izložene stalnim usporedbama na društvenim mrežama. Prema provedenim međunarodnim anketama, gotovo trećina mladih priznaje da su skloni otići u dugove kako bi mogli parirati životnom stilu koji vide online, što su prilično zabrinjavajući podaci.
Društvene mreže – izlog savršenih (i često nerealnih) života
Društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i TikToka postale su izlog „savršenih” trenutaka: luksuznih putovanja, skupih večera, dizajnerske odjeće i ekskluzivnih iskustava. No, ono što rijetko vidimo su stvarni troškovi, krediti na karticama, stres zbog dugova ili svakodnevne brige tih istih ljudi. Ovakvo selektivno prikazivanje stvarnosti stvara pritisak na korisnike da i sami žive (ili barem izgledaju kao da žive) slično. Fenomen „keeping up with the Joneses” (biti u korak s drugima) danas je globalan i digitalan. Svaka objava može izazvati osjećaj da zaostajemo, da nismo dovoljno uspješni ili da nam nedostaje ono što drugi imaju.
Povezanost s godišnjim odmorima
Godišnji odmori, koji bi trebali biti vrijeme opuštanja i punjenja baterija, često postaju izvor stresa upravo zbog društvenih mreža i financijske dismorfije. Prije nego što smo uopće spakirali kofere, bombardirani smo slikama tuđih putovanja i poželjnih destinacija. Već samo planiranje godišnjeg odmora može izazvati dodatni stres zbog stalnog preispitivanja je li odluka financijski opravdana, što može umanjiti zadovoljstvo samim odmorom. Tijekom odmora, mnogi osjećaju potrebu dokumentirati svaki trenutak i podijeliti ga online, što dodatno pojačava pritisak da odmor bude „instagramičan“, a neki pojedinci razviju i naviku svakodnevnog provjeravanja računa i opsesivnog planiranja, što može umanjiti spontanost i uživanje tijekom odmora.
Rezultat toga je da mnogi troše više nego što si mogu priuštiti, odlaze u dugove ili se, s druge strane, povlače i izbjegavaju društvene aktivnosti zbog osjećaja financijske nesigurnosti. Umjesto opuštanja, raste stres, nezadovoljstvo i osjećaj neadekvatnosti.
Psihološke posljedice
Stručnjaci za mentalno zdravlje su primijetili kako iskrivljena percepcija vlastite financijske situacije, kao i dugotrajna izloženost nerealnim standardima s društvenih mreža, može dovesti do anksioznosti, depresije, loših financijskih odluka i općeg nezadovoljstva, čak i kod objektivno financijski stabilnih pojedinaca. Fenomen poznat kao FoMO (fear of missing out – strah od propuštanja) dodatno pojačava osjećaj nezadovoljstva vlastitim životom i potiče impulzivnu kupovinu ili trošenje na odmore koji nisu u skladu s našim mogućnostima.
Uspoređivanje s drugima, osobito na društvenim mrežama, može stvoriti osjećaj da nismo dovoljno uspješni, bogati ili dobri. Ovaj osjećaj neadekvatnosti može narušiti samopouzdanje i samopoštovanje, što dugoročno može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose i profesionalni razvoj. Nadalje, kada pojedinac ima dojam da ne može parirati drugima ili da su njegovi napori uzaludni, mogu se javiti i depresivni simptomi. Osjećaj bespomoćnosti i beznađa često prati dugotrajnu izloženost nerealnim standardima i neprestanom financijskom stresu. Zbog osjećaja srama ili straha od osude, pojedinci mogu izbjegavati druženja, putovanja ili zajedničke aktivnosti, što može dovesti do socijalne izolacije i pogoršanja mentalnog zdravlja.
Psihološke posljedice financijske dismorfije i pritiska društvenih mreža stoga nisu samo prolazne emocije, već mogu imati ozbiljan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje, kvalitetu života i odnose s drugima. Pravovremeno prepoznavanje i traženje podrške ključno je za očuvanje psihološke ravnoteže.
Što možete učiniti?
1. Osvijestite utjecaj društvenih mreža
Zapitajte se: koliko vremena dnevno provodite gledajući tuđe objave i kako se nakon toga osjećate? Pokušajte ograničiti vrijeme provedeno na mrežama, osobito ako primijetite da vas to uznemiruje ili potiče na nepotrebnu potrošnju.
2. Postavite realna očekivanja
Vaš odmor ne mora izgledati kao s naslovnice časopisa za putovanja. Fokusirajte se na ono što vas zaista veseli i opušta, a ne na ono što bi dobro izgledalo online.
3. Fokusiranje na iskustva umjesto materijalnih stvari
Istraživanja pokazuju da su iskustva (npr. zajedničke aktivnosti, izleti, nova poznanstva) dugoročno povezana s većim zadovoljstvom i srećom od kupovine materijalnih stvari. Umjesto da novac trošite na skupe suvenire ili luksuzne restorane, razmislite o aktivnostima koje će vam ostati u lijepom sjećanju – šetnje prirodom, lokalne radionice, kuhanje ili istraživanje novih mjesta.
4. Planirajte budžet i držite ga se
Napravite realan plan troškova za odmor i pokušajte ga se pridržavati. Ako vas društvo ili obitelj potiču na veće trošenje, otvoreno razgovarajte o svojim granicama. Tijekom odmora redovito provjeravajte stanje budžeta. Korištenje aplikacija ili jednostavne tablice može pomoći da ostanete u okvirima svojih mogućnosti i izbjegnete impulzivno trošenje.
5. Usporedite se sa sobom, ne s drugima
Prisjetite se svojih prošlih odmora i što vam je donijelo najviše zadovoljstva. Često su to jednostavni trenuci, a ne skupi izleti ili luksuzni hoteli.
6. Svjesno praćenje i preispitivanje vlastitih tzv. money scriptova (vlastitih uvjerenja o novcu)
To su duboko ukorijenjena uvjerenja o novcu, često stečena u djetinjstvu ili kroz kulturu, koja nesvjesno upravljaju našim financijskim odlukama (npr. „Novac je uvijek problem”, „Samo bogati ljudi su sretni”, „Moram štedjeti svaki cent”). Zastanite i zapitajte se: Zašto osjećam krivnju kad trošim na sebe? Zašto mislim da moj odmor mora izgledati kao tuđi? Prepoznajte uvjerenja koja vas ograničavaju ili tjeraju u nepotreban stres. Cilj je razviti zdraviji odnos prema novcu – gledati ga kao alat za ostvarenje vlastitih vrijednosti i ciljeva, a ne kao izvor stalne brige ili natjecanja s drugima.
7. Potražite podršku ako je potrebno
Ako osjećate da vas financijski stres preplavljuje, razgovarajte s prijateljima, obitelji ili stručnjacima za mentalno zdravlje. Niste sami, a podrška može biti presudna za vaše psihičko blagostanje.
Pripremila: Lea Maričić , univ. spec. clin. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
Fotografija: Profimedia
