U situaciji pandemije virusa SARS-CoV-2 ne smijemo zaboraviti na široku paletu dobrobiti koju donosi  tjelesna aktivnost. Unatoč povećanju svijesti o nizu pozitivnih učinaka na zdravlje koje nam pruža tjelesna aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno.

Vrlo je vjerojatno da bi ova pandemija mogla imati značajne posljedice u smislu još veće tjelesne neaktivnosti populacije.

Preporučujemo da, unatoč epidemiološkoj situaciji, ne odustajete od svakodnevne tjelesne aktivnosti! Naravno, uz poštivanje svih preporučenih epidemioloških mjera. Otvoreni prostor idealan je način, a izbor same tjelesne aktivnosti ovisi o afinitetima i mogućnostima svakog pojedinca.

Prednosti tjelesne aktivnosti na otvorenom su: troši se više kalorija, nego istom aktivnosti u zatvorenom prostoru, utjecaj na smanjenje stresa i cjelokupno mentalno zdravlje veći je nego kada smo u zatvorenom prostoru. Osobama sklonima depresivnim i anksioznim raspoloženjima preporučuje se upravo ovaj oblik tjelesne aktivnosti. Ono što nam ova pandemija, nažalost, nosi, mogućnost je učestalije pojave ovakvih stanja i raspoloženja. Hodanje je ciklička, ponavljajuća aktivnost, najprirodnija za naš organizam - i iz tog razloga još prikladnija u sprječavanju neželjenih psihičkih stanja i raspoloženja.

Upravo zbog toga, Djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar“, kroz  javnozdravstvenu akciju "Hodanjem do zdravlja" (u sklopu „Nacionalnog programa  programa  „Živjeti zdravo“), a pod stručnim voditeljstvom Dragane Tišma, prof. kineziologije te organizacijskim voditeljstvom Hrvoja Radaševića, prof. kineziologije, demonstrirali su važnost tog načina tjelesne aktivnosti.

Ne zaboravimo…

Tjelesna aktivnost prevenira ili odgađa pojavu kroničnih bolesti:

• koronarnu bolest srca;

• rak dojke i debelog crijeva;

• osteoporozu;

• osteoartritis;

• dijabetes. 

Osim toga, tjelesna aktivnost smanjuje rizike za pojavu bolesti, kao što su:

• visoki krvni tlak;

• pretilost;

• povišeni kolesterol;

• povišena glukoza (šećer) u krvi;

• depresivno raspoloženje.

Tjelesna aktivnosti ima učinke i na zdravstveno i socijalno ponašanje:

• pozitivan utjecaj na zdravstveno ponašanje (nepušenje, smanjenje konzumiranja alkohola, izbjegavanje konzumacije droga);

• pozitivan utjecaj na stopu nasilja (sniženje);

• utjecaj na stvaranje pozitivne slike o sebi i bolju integraciju u socijalne grupe;

• smanjen osjećaj usamljenosti, posebno u starijoj populacijskoj skupini.

Kako bismo spriječili da ova epidemija uzrokuje zdravstvenu „štetu“ i radi tjelesne neaktivnosti, vrlo je važno od nje ne odustati. Uz poštivanje razmaka i uz izlazak na otvoreni prostor, možemo istovremeno ostati aktivni i zdravstveno odgovorni i unaprijediti svoje opće zdravlje.

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva

Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“