Hrvatski dan moždanog udara obilježava se s ciljem poboljšanja prevencije i znanja o ovom neurološkom poremećaju po uzoru na Svjetski dan koji je proglasila Svjetska organizacija za moždani udar, 29. listopada. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara, bez obzira na dob ili spol. Tijekom godine oko 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih šest milijuna umre od posljedica moždanog udara. Iako su i obolijevanje i smrtnost u opadanju, kako kod nas tako i na svjetskoj razini, recentni pokazatelji o moždanom udaru potvrđuju da se još uvijek nedostatno radi na suzbijanju rizičnih čimbenika pojave moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok kod trećine bolesnika onesposobljenost je trajna. Obilježavanjem dana moždanog udara želi se upozoriti građanstvo o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.
Prevencija moždanog udara
Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila. Zdrav način prehrane i redovita tjelesna aktivnost imaju presudnu ulogu u prevenciji moždanog udara. Sekundarna prevencija ubraja i kiruršku terapiju. Ako se dopplerom ustanovi da je krvna žila u vratu sužena više od 70%, onda se ona mora operirati jer su istraživanja pokazala da mnogo bolju prognozu imaju osobe koje su operirane od onih koji su dobivali samo lijekove.
Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara:
- povišen krvni tlak,
- pušenje, alkohol,
- tjelesna neaktivnost i debljina,
- neregulirana šećerna bolest (dijabetes),
- bolesti srca,
- stres,
- starija dob.
Pri sprječavanju moždanog udara, važno je držati se sljedećih preporuka:
- Upoznati osobne rizične čimbenike: visok krvni tlak, dijabetes i visoki kolesterol u krvi.
- Biti tjelesno aktivni i redovito vježbati.
- Odlučiti se za uravnoteženu pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem te niskim udjelom soli da bismo bili zdravi i održali krvni tlak urednim.
- Ograničiti konzumaciju alkohola.
- Izbjegavati duhanski dim. Pušači – potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja.
- Naučiti prepoznati znakove koji prethode moždanom udaru i kako reagirati kada se oni pojave.
Najčešći simptomi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
- poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
- naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Javnozdravstvenom akcijom u sklopu programa “Edukacijom do zdravlja - Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine” obilježen Hrvatski dan moždanog udara
Javnozdravstvenom akcijom održanom u prostorijama Mjesnog Odbora Kozari Bok stručni djelatnici Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Zavoda obilježili su Hrvatski dan moždanog udara. Program Edukacijom do zdravlja - Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine provodi se u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Domom zdravlja Zagreb – Istok i pripadnicima romske nacionalne manjine. Tijekom javnozdravstvene akcije pripadnici romske nacionalne manjine obavili su preventivni pregled koji obuhvaća analizu anamnestičkih podataka, određivanje krvnog tlaka i razine šećera u krvi (GUK), izmjeriti razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdahu te analizu tjelesne mase. Održano je individualno i grupno savjetovanje uz edukaciju o nastavku terapije i regulaciji optimalnog krvnog tlaka i razine šećer u krvi, tumačenju rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih nepovoljnih događaja, kao i o zdravim stilovima života te preventivni mamografski pregled.
Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
