Ispiti državne mature se u Republici Hrvatskoj provode već 15 godina, od školske godine 2009/10 te se svake godine kroz medije i putem društvenih mreža propituje utjecaj stresa na mentalno zdravlje maturanata.
Tijekom cijelog školovanja učenici su izloženi stresu prilikom provjera znanja. Prema mišljenju psihologa, određena razina stresa je dobra jer nam pomaže u razvijanju strategija za suočavanje sa stresom te podiže motivaciju i ambiciju da postignemo što bolji rezultat.
Stručne službe škole, u suradnji sa školskim liječnicima, rade na osnaživanju učenika, kao i na prepoznavanju učenika pod povećanim rizikom, kako bi im se na vrijeme osigurala stručna pomoć, sigurna školska okolina, a time i adekvatni uvjeti za postizanje akademskih uspjeha.
Tijekom četvrtog razreda srednje škole učenicima sa zdravstvenim teškoćama, kod kojih se može očekivati i pogoršanje osnovne bolesti uslijed stresa, osigurava se prilagodba ispitne tehnologije na ispitima državne mature. Cilj prilagodbe je očuvati zdravstveno stanje u ispitnoj situaciji te dati jednaku priliku za postizanje punog potencijala, kao i kod zdravih učenika. Ukoliko učenik do sada nije imao zdravstvene teškoće, a one ipak nastanu tijekom održavanja ispita državne mature, moguće je promijeniti prijavljene ispite.
Često se propituju stroga pravila za vrijeme održavanja ispita državne mature (zabrana ručnih satova, mobitela, bočice vode bez etiketa i sl.), no kako pripreme za provedbu traju tijekom cijele školske godine, učenici budu na vrijeme upoznati s tim pravilima kao i cjelokupnom procedurom prijave, popunjavanja ispita itd.
Stariji među nama se sjećaju da su se, prije uvođenja državne mature, uz polaganje mature održavali i prijemni ispiti, koji su također predstavljali stres za maturante. Znalo se dogoditi da dva fakulteta imaju prijemni ispit u isto vrijeme, uslijed čega je bila smanjena mogućnost izbora fakulteta. To se današnjim polaganjem državne mature ne može dogoditi.
Roditelji su, kao najveća podrška djeci, zabrinuti za mentalno zdravlje svoje djece prije provjera znanja, osobito u posljednjim tjednima nastave te tijekom ispita državne mature i pitaju se kako pomoći svom djetetu da taj ispitni period što bezbolnije prođe.
Poticanjem redovitog učenja od nižih razreda osnovne škole (za razliku od „kampanjskog“ stila kojeg učenici vole), planiranjem vremena za odmor od učenja, kao i uključivanjem u izvannastavne aktivnosti, potiče se razvijanje organizacijskih sposobnosti i jačanje mehanizama za „nošenje“ sa stresom. Podrška roditelja presudna je kada ne ide sve po planu i pojave se problemi te je važno da djeca znaju i vjeruju da pomoć roditelja neće izostati u takvim situacijama.
Državna matura, kao „kruna srednjoškolskog obrazovanja“, maturantima predstavlja izazov za očuvanje mentalnog zdravlja, ali kontinuiranim radom i učenjem, razvijanjem organizacijskih sposobnosti te poticanjem aktivnosti koje smanjuju stres, većina maturanata uspješno prolazi kroz taj period. Za one kojima treba stručna pomoć i podrška, u sklopu Službe za školsku i adolescentnu medicinu djeluje Savjetovalište za teškoće učenja i teškoće adaptacije, u koje se mogu besplatno uključiti učenici osnovnih i srednjih škola, kao i studenti.
Tekst pripremila: Ivana Bubanj, spec. školske i adolescentne medicine, Služba za školsku i adolescentnu medicinu, NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“
