Provođenjem organiziranih rekreativnih sportskih aktivnosti potiče se gluhe i nagluhe osobe na njihovu inkluziju u okolini u kojoj žive s naglaskom na prihvaćanje, toleranciju i osvještavanje o različitosti kao i međusobno razumijevanje od najranije dobi. Uz tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje, važan je I čimbenik u biopsihosocijalnom razvoju djece. Pojam sporta obuhvaća sve oblike tjelesnog vježbanja kojima je cilj (neobaveznim ili organiziranim sudjelovanjem) izražavanje ili poboljšavanje tjelesnih sposobnosti i mentalnog blagostanja, sklapanje društvenih veza ili ostvarivanje rezultata na svim razinama natjecanja (Council of Europe, European Sports Charter). Sudjelovanje se smatra glavnim pokazateljem dječjeg zdravlja bez obzira na dijagnozu i funkcionalnu sposobnost (WHO, Physical activity and young people“).
Na tjelesnu dobrobit rekreativnih aktivnosti kao i pozitivno djelovanje na različite aspekte psihosocijalnog funkcioniranja gluhih i nagluhih osoba ukazuju mnoga znanstvena istraživanja. Pozitivno utječu na sposobnost samokontrole, reguliranja emocija, nenasilno rješavanje sukoba, postiže se pozitivnija slika o sebi, jača samopoštovanje, lakše je povezivanje sa zajednicom te jednostavniji način razvijanja odnosa s vršnjacima. Zbog odgođenih komunikacijskih vještina, kao i vježbi slušne i govorne rehabilitacije, gluha i nagluha djeca mogu biti manje uključena u sportske aktivnosti što može dovesti do negativnih posljedica na motorički razvoj. U odgoju, obrazovanju i rehabilitaciji gluhe djece potrebno je posebnu pažnju posvetiti razvoju njihovih motoričkih sposobnosti kao što su brzina izvođenja jednostavnih/složenih motoričkih zadataka, koordinaciji tijela, statičkoj, eksplozivnoj i repetitivnoj snazi, preciznosti, gipkosti, održavanju statičke i dinamičke ravnoteže. Gluhe osobe pokazuju slabiju sposobnost održavanja ravnoteže jer čimbenici koji oštećuju pužnicu mogu oštetiti i vestibularni dio unutarnjeg uha.
U Gradu Zagrebu je u 2024. godini evidentirano 115.880 osoba s invaliditetom, što čini 15,1% ukupnog stanovništva grada (Registar osoba s invaliditetom HZJZ-a). Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja je oštećenje sluha koje podrazumijeva gluhoću i nagluhost (lakše, umjereno ili teže oštećenje sluha). Prema prikazu vrste oštećenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze koje pridonose stupnju funkcionalnog oštećenja osobe, u Gradu Zagrebu je evidentirano 2.897 osoba s oštećenjem sluha, u Republici Hrvatskoj 19.282. Najveći udio osoba s oštećenjem sluha u Zagrebu je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine (49,1%), zatim od 65 i više godina (38,6 %), dok je u dobi do 19 godina udio djece s oštećenjem sluha iznosio 12,3 %.
Zdrave životne navike utječu na kvalitetu života pa tako i na dobar sluh. Na povećanje vjerojatnosti za oštećenje ili gubitak sluha značajno mogu utjecati pušenje (aktivno i pasivno), visoki krvni tlak, dijabetes te ostale srčano-žilne bolesti. Najnovija istraživanja otkrivaju da je naš sluh izravno povezan sa zdravljem srčano-žilnog sustava jer dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcioniraju. Općenito, vježbe poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne želimo li imati dobar sluh. Za zdravlje srčano žilnog sustava i dobar sluh najviše se preporučuju aerobne vježbe - trčanje, plivanje, hodanje. Kako ćemo čuti u budućnosti ovisi o tome kako danas brinemo o zdravlju uha jer se mnogi slučajevi gubitka sluha mogu izbjeći usvajanjem sigurnog slušanja i dobre prakse za njegu sluha. Za one koji žive s oštećenjem sluha, rana identifikacija i pristup pravodobnoj rehabilitaciju ključni su za postizanje njihovog najvećeg potencijala.
Rekreacija i sport načini su kroz koje gluhe i nagluhe osobe mogu aktivirati svoje talente i preostale mogućnosti te se što uspješnije uključiti u svakodnevni život zajednice. Ujedno je važno naglasiti kako je potrebno osiguranje odgovarajućih uvjeta za vježbanje zbog teškoća u komunikaciji, primjenu prikladnih metoda, korištenje slušnih pomagala, asistivne tehnologije, učenje i primjena znakovnog jezika, uključivanje komunikacijskog posrednika te kreiranje programa koji će pridonijeti integraciji gluhih i nagluhih osoba u sportske aktivnosti. Raznoliki su primjeri programa u koje se mogu rekreativno ili natjecateljski uključiti gluhe i nagluhe osobe kao što su planinarenje, plivanje, judo, badminton, atletika, rukomet, kuglanje, pikado, mini golf, šah, stolni tenis.
Grad Zagreb provodi kampanju „Sport za sve = Zdravlje za sve“ u periodu od 30. ožujka do 15. rujna 2025. godine, a u sportsko rekreativne programe za gluhe i nagluhe osobe možete se pridružiti tijekom cijele godine. Sportsko-rekreativni program za gluhe i nagluhe osobe obuhvaća aktivnosti za odrasle: plivanja (aqua aerobik), organizirano rekreativno vježbanje i razgibavanje, nordijsko hodanje (power hodanje), streljaštvo, a za djecu predškolske dobi univerzalni sportski program. (Letak pdf)
Pridružite se besplatnim programima sportske rekreacije koji će se provoditi na tridesetak lokacija u Zagrebu. Invaliditet nije izbor, ali zdrav način života jest. Pokreni se s nama!
Pripremila: Marija Škes, mag.educ.reh., Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo
Izvor: zagreb.hr
