Svatko od nas našao se barem jednom u životu u situaciji kada je htio postići određeni cilj, no jednostavno nije znao odakle krenuti. Možda ste i krenuli od nekog postupka, ali ste na kraju shvatili da ipak niste dostigli željenu razinu ishoda ili vama poželjnog ponašanja. U ovom članku bit će navedene neki od korisnih alata za postavljanje i praćenje ciljeva.
Što je cilj i koja su tri elementa dobrih ciljeva?
Cilj je konačni ishod, poželjno krajnje, stanje koje motivira pojedinca da mobilizira sve svoje resurse kako bi stigao do tog samog, konačnog cilja. Postavljanje ciljeva se istraživalo isprva u različitim organizacijskim sferama, da bi potom glavni istraživači Locke i Latham započeli istraživati postavljanje ciljeva i u privatnom svijetu pojedinaca. Ono na što više od 50 godina istraživanja upućuje su tri ključna elementa dobrih ciljeva:
- Definirajte postupak kako ćete doći do cilja
Jedna osoba će htjeti prestati pušiti, druga će prestati jesti kasno navečer grickalice, dok će treća osoba nastojati upisati željeni fakultet. Svi prijašnji primjeri nam govore o tome što je finalno stanje – cilj, ali ne govore nam puno o postupku, čime se otežava samo približavanje ciljnom stanju.
- Odredite uvjete u kojima se novo ponašanje može pojaviti
Druga važna značajka dobrog cilja odnosi se na postavljanje uvjeta u kojima možete nastojati provoditi svoje postupke koji će vas dovesti do cilja. Na primjer, osoba koja želi promijeniti svoje navike hranjenja, u večernjim satima će moći možda to uraditi kod kuće, ali će joj ta ista promjena biti izuzetno teška na subotnjem izletu koji organizira tvrtka u kojoj je zaposlena.
- Zadajte si razinu ili količinu željene promjene koju želite vidjeti kako biste postigli cilj
Treći element dobrih ciljeva povezan je s izborom prikladnih i realnih razina ili količina promjene. Drugim riječima, postavlja se pitanje koliko puta morate neko ponašanje ponoviti ili u kojoj razini? Osoba koja želi smanjiti pušenje cigareta može započeti odvikavanje od cigareta očekujući kako će smanjiti broj cigareta sa 20 na tri cigarete dnevno. Realniji i ostvariviji cilj bi bio 15 cigareta za početak. Prijašnji primjer postupnog smanjenja nas navodi na to kako je važno povremeno prilagođavati ciljeve kako bismo stigli do krajnjeg cilja. Postavljanjem manjih ciljeva možemo ih lakše ostvariti, a postignuće tih ciljeva nas dodatno motivira da stremimo prema teže ostvarivim ciljevima.
Specifičnost cilja je jako važan element. Više od 50 godina istraživanja postavljanja ciljeva pokazalo je kako nam specifični ciljevi pomažu da održavamo ciljno ponašanje, da lakše pratimo napredak i da istovremeno modificiramo i ciljno ponašanje, ali i sam cilj. U nastavku su navedene tehnike MUDRO, Mapa za postavljanje ciljeva, Vremenska crta te Koraci/Stepenice u postupnom dolasku do cilja.
Korak: Izaberite glavni cilj (dugoročni ili kratkoročni)
Korak: Napišite pet koraka koje morate poduzeti na putu postizanja tog glavnog cilja. To su vaši podciljevi
Korak: Za svaki podcilj napišite dvije specifične stvari koje morate učiniti da biste postigli podcilj. To su vaši neposredni zadaci.
Vremenska crta: Ovom tehnikom možete steći vremenski pogled na svoje ciljeve. Često nam je teško zamisliti mogući napredak i imamo nerealna očekivanja o tome što možemo postići. Upotreba vremenske crte nam može koristiti da provjerimo koliko brzo nešto možemo ostvariti.
Koraci/stepenice u postupnom dolasku do cilja: Pomoću ove tehnike možemo rastaviti naš cilj u logičan niz lako ostvarivih koraka. Na ovaj način možemo naučiti svirati instrument, obavljati neki zadatak i dr. Iako svi imamo iskustvo gdje smo učili, na primjer, korak po korak kako voziti bicikl ili auto, većina nas ne gleda na ciljeve u vidu jednostavnih manjih koraka. Stoga nam ova tehnika može koristiti da si predočimo koliko smo daleko od našeg krajnjeg cilja!
Tekst pripremila: Valerija Posavec, mag. psych. Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
