Novost 20.11.2026
KOPB se može razvijati godinama bez jasnih simptoma – prepoznajte znakove na vrijeme!
Image
Profimedia

Ostajete bez daha pri penjanju uz stepenice? Muči vas dugotrajan kašalj koji pripisujete pušenju ili promjeni vremena? Sve se brže umarate pri aktivnostima koje ste donedavno obavljali bez poteškoća? Iako ovi simptomi mogu imati različite uzroke, ponekad upozoravaju na kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), ozbiljnu bolest pluća koja se razvija postupno i često godinama ostaje neprepoznata. 

Povodom Svjetskog dana KOPB-a, koji se svake godine obilježava treće srijede u studenome, međunarodna inicijativa GOLD (Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease) upozorava na važnost pravodobnog otkrivanja bolesti. Ovogodišnji slogan „Rana dijagnoza i liječenje za bolji život“ podsjeća nas da ranije prepoznavanje simptoma i odgovarajuće liječenje mogu znatno poboljšati kvalitetu života oboljelih. 

Što je KOPB i zašto nastaje? 

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) dugotrajna je, progresivna bolest dišnog sustava koju karakterizira trajno ograničenje protoka zraka kroz dišne putove. Zbog promjena na dišnim putovima i plućnom tkivu disanje postaje otežano, osobito tijekom tjelesne aktivnosti. 

Bolest može uključivati promjene karakteristične za kronični bronhitis, koji se očituje dugotrajnim kašljem i iskašljavanjem, te emfizem, kod kojeg dolazi do oštećenja plućnih mjehurića (alveola) i smanjenja njihove sposobnosti izmjene plinova. 

Najvažniji čimbenik rizika za razvoj KOPB-a jest pušenje, no pogrešno je smatrati da od ove bolesti obolijevaju isključivo pušači. 

Razvoju KOPB-a mogu pridonijeti i: 

  • dugotrajna izloženost pasivnom pušenju 
  • onečišćenje vanjskog i unutarnjeg zraka 
  • profesionalna izloženost prašini, dimu, plinovima i kemijskim tvarima 
  • poremećaji razvoja pluća i određene infekcije tijekom djetinjstva 
  • genetski čimbenici, uključujući rijedak nasljedni nedostatak alfa-1 antitripsina. 

Suvremene spoznaje potvrđuju da na zdravlje pluća utječu različiti čimbenici tijekom cijeloga života. Zbog toga se KOPB može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile. 

Simptomi koje često pripisujemo starenju ili lošoj kondiciji 

Jedan od najvećih izazova u ranom otkrivanju KOPB-a jest činjenica da se bolest najčešće razvija polako. Prvi simptomi mogu biti blagi, a oboljeli ih često smatraju uobičajenim posljedicama pušenja, starenja ili nedostatka tjelesne kondicije. 

Na koje znakove treba obratiti pozornost? 

  • Dugotrajan kašalj – osobito ako se javlja svakodnevno ili traje mjesecima. 
  • Pojačano stvaranje sluzi i iskašljavanje – često izraženije u jutarnjim satima. 
  • Nedostatak daha (zaduha) – najprije tijekom tjelesnog napora, primjerice pri penjanju uz stepenice ili bržem hodanju. 
  • Zviždanje ili piskanje pri disanju – osobito tijekom izdisaja. 
  • Smanjena tolerancija napora i umor – aktivnosti koje su nekada bile jednostavne postaju sve zahtjevnije. 

Simptomi se ne moraju pojaviti istodobno niti su kod svih oboljelih jednako izraženi. Neke osobe godinama postupno smanjuju svoju tjelesnu aktivnost, ne primjećujući da to čine upravo zbog otežanog disanja. 

Važno je naglasiti da kronični kašalj i nedostatak daha nisu normalan dio starenja. Oni mogu upućivati na KOPB, ali i na druge bolesti dišnog ili kardiovaskularnog sustava, zbog čega je potrebna liječnička procjena. 

KOPB u Hrvatskoj – što pokazuju najnoviji podaci? 

Kronična opstruktivna plućna bolest jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu, a predstavlja značajan javnozdravstveni problem i u Hrvatskoj. 

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljenima 18. studenoga 2026., u Hrvatskoj je tijekom 2025. godine od KOPB-a umrla 1.511 osoba, od kojih 878 muškaraca i 633 žene. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, KOPB je treći vodeći uzrok smrti u svijetu. Tijekom 2023. godine od ove je bolesti umrlo približno 3,4 milijuna ljudi, odnosno oko 6 % svih umrlih u svijetu. 

Poseban izazov predstavlja činjenica da bolest kod mnogih osoba ostaje neprepoznata ili se otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Prema međunarodnoj inicijativi GOLD, nedovoljno prepoznavanje bolesti i zakašnjelo postavljanje dijagnoze među glavnim su razlozima zbog kojih oboljeli ne započinju liječenje na vrijeme. 

Upravo zato pravodobno prepoznavanje simptoma i dostupnost odgovarajuće dijagnostike imaju iznimnu javnozdravstvenu važnost. 

Spirometrija – jednostavna pretraga koja može otkriti ozbiljnu bolest 

Kada postoji sumnja na KOPB, ključnu ulogu u postavljanju dijagnoze ima spirometrija, jednostavna, brza i bezbolna pretraga plućne funkcije. 

Tijekom pretrage osoba, prema uputama zdravstvenog djelatnika, snažno izdiše zrak kroz usnik povezan s uređajem koji se naziva spirometar. 

Spirometrijom se mjeri količina zraka koju osoba može izdahnuti i brzina kojom to čini. Na temelju dobivenih rezultata liječnik procjenjuje postoji li ograničenje protoka zraka kroz dišne putove. Za potvrdu dijagnoze KOPB-a potrebna je spirometrijska procjena i nakon primjene lijeka koji širi dišne putove. 

Kada se javiti liječniku i razgovarati o spirometriji? 

Posebno je važno potražiti savjet ako: 

  • imate dugotrajan kašalj, iskašljavanje ili otežano disanje 
  • pušite ili ste godinama pušili, osobito ako ste stariji od 40 godina 
  • dugotrajno ste izloženi prašini, dimu ili drugim štetnim tvarima 
  • primjećujete da se pri svakodnevnim aktivnostima zamarate više nego prije. 

Redovite kontrole plućne funkcije posebno su važne za pušače starije od 40 godina te osobe s dugotrajnim kašljem, iskašljavanjem ili zaduhom. 

O potrebi i učestalosti spirometrije posavjetujte se sa svojim liječnikom, koji će uzeti u obzir vaše simptome, dob, čimbenike rizika i zdravstveno stanje. 

Pravodobno postavljena dijagnoza omogućuje raniji početak liječenja i poduzimanje mjera kojima se može usporiti napredovanje bolesti. 

Može li se KOPB liječiti? 

Iako se oštećenja pluća nastala zbog KOPB-a ne mogu u potpunosti ukloniti, bolest se može liječiti i držati pod kontrolom. 

Cilj liječenja jest ublažiti simptome, smanjiti rizik od pogoršanja bolesti, očuvati plućnu funkciju koliko je moguće te omogućiti oboljelima što kvalitetniji i aktivniji život. 

Liječenje se prilagođava svakom bolesniku, a može uključivati: 

  • Prestanak pušenja. Najvažnija je mjera za osobe koje puše. Prestanak pušenja može usporiti daljnje propadanje plućne funkcije i smanjiti rizik od pogoršanja bolesti. 
  • Inhalacijsku terapiju. Lijekovi koji šire dišne putove (bronhodilatatori) olakšavaju disanje, dok se inhalacijski kortikosteroidi primjenjuju kod određenih skupina bolesnika, prema liječničkoj procjeni. 
  • Plućnu rehabilitaciju. Prilagođena tjelesna aktivnost, vježbe disanja i edukacija pomažu oboljelima da bolje podnose napor i lakše obavljaju svakodnevne aktivnosti. 
  • Prevenciju respiratornih infekcija. Cijepljenje prema preporukama liječnika, higijena ruku i izbjegavanje izloženosti štetnim tvarima važni su za smanjenje rizika od infekcija i pogoršanja bolesti. 
  • Redovite liječničke kontrole. Praćenje simptoma, plućne funkcije i mogućih pogoršanja omogućuje pravodobnu prilagodbu liječenja. 
  • Kod bolesnika s uznapredovalom bolešću i izrazito sniženom razinom kisika u krvi može biti potrebno i dugotrajno liječenje kisikom. 

Ne čekajte da disanje postane problem 

Svjetski dan KOPB-a prilika je da se podsjetimo na važnost zdravlja pluća, ali briga o disanju trebala bi biti dio naše svakodnevice. 

KOPB se može razvijati godinama, a da oboljela osoba ne prepoznaje njegove prve znakove. Upravo zato rano otkrivanje bolesti ima iznimnu važnost. 

Ako vas muči dugotrajan kašalj, često iskašljavate ili primjećujete da sve teže dišete pri svakodnevnim aktivnostima, nemojte simptome pripisivati samo godinama, pušenju ili slabijoj kondiciji. 

Obratite se svojem liječniku. Jednostavna pretraga plućne funkcije može biti važan prvi korak prema pravodobnoj dijagnozi, odgovarajućem liječenju i kvalitetnijem životu.


Članak pripremila: Stefani Pavlica Srebačić, dipl. novinar 

Stručni pregled i odobrenje teksta: dr. sc. Ana Puljak, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“


Fotografija: - / Wavebreak / Profimedia


Izvori podataka: 

  1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) – Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti, 18. studenoga 2026. – podaci o smrtnosti od KOPB-a u Hrvatskoj za 2025., simptomi, uzroci i prevencija. 
  2. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD) – World COPD Day 2026 – ovogodišnja kampanja, važnost ranog otkrivanja i liječenja. 
  3. GOLD – Global Strategy for Prevention, Diagnosis and Management of COPD, 2026 – stručne smjernice za dijagnostiku i liječenje. 
  4. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – Chronic obstructive pulmonary disease (COPD) – globalni epidemiološki podaci, čimbenici rizika i liječenje.