U današnjem vam članku donosimo donosimo kratak osvrt na razlike u simptomima koji se javljaju uslijed zaraze koronavirusom, u odnosu na one koji se javljaju kao posljedica alergijske reakcije. Članak su pripremile dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., voditeljica Laboratorija za aerobiologiju i dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i uži spec. zdr. ekologije, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Zbog trenutne situacije s pandemijom koronavirusa, podsjećamo na simptome alergija te njihove sličnosti i razlike sa simptomima uzrokovanim virusom COVID-19.
Alergija je prekomjerna reakcija našeg imunološkoga sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost. Zbog trenutne situacije s obzirom na pandemiju koronavirusa podsjećamo na simptome alergija te njihove sličnosti i različitosti u odnosu na simptome izazvane virusom COVID-19 (Tablica 1).
Peludna sezona započinje već u siječnju cvjetanjem biljaka iz skupine drveća: johe, lijeske i čempresa. Postupno im se pridružuju jasen, grab, topola, platana, brijest, a početkom proljeća cvjeta visoko alergena breza. Trenutno je pelud breze prisutan u zraku u visokim koncentracijama, a započela je i polinacija visoko alergene porodice trava.
Laboratorij za aerobiologiju svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku grada Zagreba. Informirani alergičari znaju kako pomoći sami sebi jer je upravo pravovremena informacija prilika za prilagodbu načina ponašanja, što omogućava izbjegavanje neugodnih simptoma. Na stranicama Zavoda (www.stampar.hr) svakodnevno se objavljuju podaci o prisutnosti alergene peludi. Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza.
Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca u zraku tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenom peludu, što je u praksi vrlo teško izvedivo. Zbog svega toga važno je pravovremeno informirati javnost o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka.
Procjena razine koncentracija peluda u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetar) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju osobama alergičnima na pelud smanjenje simptoma. Pravovremeno uzimanje terapije (hiposenzibilizacija) i organiziranje svakodnevnoga života sa ciljem izbjegavanja određene alergene peludi uveliko može pomoći u prevenciji razvoja simptoma na određenu pelud. Stoga, pozivamo građane da svakodnevno prate peludnu prognozu i pridržavaju se savjeta kojima mogu pomoći sami sebi i olakšati si ovaj neizbježan period cvatnje alergenih biljaka.
uz praćenje epidemiološke situacije, informirati se o prisutnosti alergene peludi u zraku na mrežnoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ili putem mobilne aplikacije Peludna prognoza;
izbjegavati odlazak u prirodu tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena;
za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže;
izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visoke koncentracije peludi trava;
pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;
ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi;
prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi;
nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana;
četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud;
boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;
redovito uređivati svoje okućnice i travnjake;
izbjegavati šetnju pored i kroz zakorovljene površine;
ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice;
planirati odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
uzimati redovito terapiju propisanu od strane liječnika.
Tablica 1. Razlike u simptomima – prehlada, gripa, COVID-19 i alergija
Simptom | Prehlada | Gripa | Koronavirus | Alergija |
Povišena tjelesna temperatura | rijetko | često | da | ne |
Kašalj | rijetko | da | suhi kašalj | ponekad |
Kratak dah | rijetko | da | da | ponekad |
Opća slabost | ponekad | da | da | ne |
Glavobolja | rijetko | da | ponekad | ponekad |
Bolovi u mišićima | blagi | često | da | ne |
Kihanje | često | ponekad | ne | da |
Grlobolja | često | ponekad | ponekad | ne |
Curenje iz nosa | ponekad | ponekad | da | |
Olakšanje nakon primjene lijeka za alergiju | ne | ne | ne | da |
Izvor: ECDC (Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/questions-answers) |