Zdrav okoliš temeljna je pretpostavka za očuvanje zdravlja ljudi i kvalitete života. Sam učinak čimbenika okoliša (zrak, voda, tlo…) na zdravlje ovisan je o prostoru i vremenu njihova djelovanja, intenzitetu izloženosti, međusobnim interakcijama, kao i o ciljanoj populaciji na koju djeluje.

Tlo je ključan, složen, multifunkcionalan i živući ekosustav, od ključne okolišne i društveno-gospodarske važnosti. Tlo je vrlo dinamično i vrlo krhko, a zdrava tla ključna su za ublažavanje klimatskih promjena. Ukratko, tlo je vrlo dragocjen resurs.

Urbana tla traže naročitu pozornost, kako zbog raznovrsnosti načina korištenja prostora, tako i zbog velikog broja izvora onečišćenja ili drugog načina degradacije kakvoće tla. Praćenje stanja tala je zakonska obaveza i aktivnost koja se nadovezuje na praćenje kvalitete ostalih medija okoliša, prvenstveno vode i zraka. Međutim, praćenje stanja tla složenije je upravo zbog brojnosti načina korištenja i u Gradu Zagrebu povezano je s održivom opskrbom pitkom vodom, zdravstvenim aspektima izravnim unosom, blizinom odlagališta otpada ili izvora industrijskog onečišćenja, proizvodnje hrane na površinama gradskog i prigradskog područja, rekreacijskim i sportskim površinama, a nisu zanemarivi niti estetski učinci u perivojima i gradskim parkovima uslijed kontaminacije ili npr. zaslanjivanja tla u drvoredima uz prometnice nakon tretmana tijekom zime.

Tijekom 2015. i 2016. godine analizirano je tlo na 150 lokacija te je uspostavljen sustav motrenja u cilju određivanja vrsta intenziteta onečišćenja, kako bi se na vrijeme prepoznali rizici koje može uzrokovati korištenje tala u urbanom području te prema indikatorima kvalitete dale preporuke za uređenje, način korištenja ili (pre)namjenu takvih površina.

Monitoringom je obuhvaćeno sedam kategorija načina korištenja urbanog tla:

• školska igrališta

• dječji vrtići

• javna dječja igrališta

• područja za sport i rekreaciju

• javne zelene površine unutar rezidencijalnih četvrti

• javne površine: drvoredi i zelene površine uz prometnice, površine u blizini industrijskih i gospodarskih postrojenja, površine u blizini odlagališta otpada i sličnih ekološki rizičnih objekata

• drugo (poljoprivredno zemljište, područja vodozaštite).

2017. godine uspostavljena je web GIS aplikacija „Ekološka karta Grada Zagreba“, na kojoj su prikazani dobiveni rezultati analiza tla na metale na navedenih 150 lokacija.

Ovih je dana na web GIS aplikaciji „Ekološka karta Grada Zagreba“ prikazano novih 56 lokacija monitoriranih tijekom 2019. i 2020. godine, koje uključuju lokacije oko odlagališta otpada Jakuševec, uređaja za obradu otpadnih voda ZOV-a, postrojenja za obradu otpada CIOS-a, Ulice Hrvatske bratske zajednice te čvorišta Buzin. Uz anorganske pokazatelje (metali) prikazani su i organski pokazatelji (PAH-ovi, pesticidi, mineralna ulja, BTEX, PCB), ocijenjeni prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja NN 71/19.

Nositelj provedbe Programa je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Monitoring financira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.