Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj i gradu Zagrebu

Web GIS aplikacija Ekološka karta Grada Zagreba

Povećanje koncentracije lebdećih čestica u zraku u zimskom razdoblju otvara mnoga pitanja o kvaliteti zraka i utjecaju na zdravlje. U daljnjem tekstu donosimo osvrt na kvalitetu zraka u Republici Hrvatskoj i gradu Zagrebu prema službenim izvještajima o praćenju kvalitete zraka za 2019. godinu.

Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj

Prema izvješću o praćenju kvalitete zraka na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka u 2019. godini (DHMZ, travanj 2020.), s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, zrak je bio II. kategorije (onečišćen zrak) za dušikov dioksid NO2 samo na mjernoj postaji Zagreb 1.

Što se tiče prizemnog ozona O3, čije najviše koncentracije bilježimo u ljetnom razdoblju, zrak je bio II. kategorije gotovo na svim mjernim postajama u Republici Hrvatskoj. I. kategorija kvalitete zraka zabilježena je jedino na postajama Osijek 1, Kopački rit i Kutina 1.

II. kategorija kvalitete zraka za lebdeće čestice PM10, s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, zabilježena je na postajama Zagreb 3, Osijek 1, Kutina 1 i Sisak 1, a za lebdeće čestice PM2,5 na postaji Slavonski Brod 1.

Kvaliteta zraka u gradu Zagrebu

Prema izvještaju o mjerenju i praćenju kvalitete zraka u gradu Zagrebu na gradskim mjernim postajama u 2019. godini (Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, ožujak 2020.), s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, zrak je bio II. kategorije (onečišćen zrak) za dušikov dioksid NO2 na mjernim postajama Prilaz baruna Filipovića, Siget i Susedgrad. Što se tiče prizemnog ozona O3 u gradu Zagrebu, zrak je bio II. kategorije na mjernim postajama Ksaverska cesta i Peščenica. II. kategorija kvalitete zraka za lebdeće čestice PM10 u gradu Zagrebu, s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, zabilježena je na mjernim postajama Siget i Susedgrad.

Iz ovih izvještaja vidljivo je kako je u većem dijelu Republike Hrvatske, a ne samo u gradu Zagrebu, problem onečišćenja zraka lebdećim česticama zimi i prizemnim ozonom ljeti. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš o stanju kvalitete zraka u Europi za 2020. godinu stanovništvo južne i srednjoistočne Europe izloženo je visokim koncentracijama lebdećih čestica, kako u zatvorenom, tako i u otvorenom prostoru (Slika 1). Prema izvještaju glavni uzrok viših koncentracija lebdećih čestica u tom dijelu Europe su kućna ložišta tj. izgaranje nekvalitetnih krutih goriva, kao što su ugljen i drvo. 

Slika 1. Prikaz izloženosti onečišćenja zraka lebdećim česticama na području Europe (izvor: Europska agencija za okoliš o stanju kvalitete zraka u Europi za 2020. godinu).

Veću izloženost visokim koncentracijama lebdećih čestica PM10 u odnosu na Hrvatsku imaju stanovnici BIH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Turske, Srbije, Poljske, Bugarske i Cipra.

Za razliku od lebdećih čestica, visokim koncentracijama prizemnog ozona O3 izloženo je stanovništvo gotovo cijele Europe (Slika 2).

Slika 2. Prikaz izloženosti onečišćenja zraka prizemnim ozonom na području Europe (izvor: Europska agencija za okoliš o stanju kvalitete zraka u Europi za 2020. godinu).

Što se tiče koncentracija dušikovog dioksida (NO2) u zraku Hrvatska je među zemljama koje su najmanje zagađene ovom onečišćujućom tvari (Slika 3).

Slika 3. Prikaz izloženosti onečišćenja zraka dušikovim dioksidom na području Europe (izvor: Europska agencija za okoliš o stanju kvalitete zraka u Europi za 2020. godinu).

Portal "Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj" (http://iszz.azo.hr/iskzl/help.htm) europskim indeksom kvalitete zraka prikazuje trenutno stanje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj. Na portalu su, uz razinu indeksa kvalitete zraka, prikazane i zdravstvene poruke koje pružaju preporuke za opću populaciju i za osjetljive skupine građana i osobe slabijeg zdravlja, koji uključuje odrasle i djecu s dišnim i srčanim bolestima. Europski indeks kvalitete zraka omogućava bolje razumijevanje trenutnog stanja kvalitete zraka u mjestu u kojem živimo, radimo ili kamo putujemo.

Hrvatski propisi određuju standarde kvalitete zraka za kratkoročne (satne/dnevne) i dugoročne (godišnje) razine kvalitete zraka: standardi za dugoročne razine su nužno stroži od kratkoročnih razina jer se ozbiljni učinci na zdravlje pojavljuju zbog dugoročnih izlaganja onečišćujućim tvarima u zraku. Indeks se temelji na vrijednostima koncentracije pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), ozon (O3), dušikov dioksid (NO2), sumpor dioksid (SO2). Prikaz indeksa kvalitete zraka označava kratkoročno stanje kvalitete zraka i ne služi ocjeni onečišćenosti (sukladnosti s okolišnim ciljevima) koja se utvrđuje na godišnjoj razini, jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu. Indeks kvalitete zraka omogućava bolje razumijevanje trenutnog stanja kvalitete zraka.

Što se tiče GČ Novi Zagreb – istok, posebno u naselju Jakuševec, zaista se povremeno osjeti neugodan miris i taj neugodan miris je onečišćujuća tvar sumporovodik (H2S). Prema godišnjem izvještaju o rezultatima praćenja kvalitete zraka na automatskoj postaji za praćenje kvalitete zraka Jakuševec u 2019. godini (EKONERG, veljača 2020.) zrak je ocijenjen kao zrak II. kategorije za sumporovodik (H2S) s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom). Prema izvještaju maksimalna satna koncentracija sumporovodika (H2S) iznosila je 108,09 µg/m3, a 50% satnih koncentracija tijekom 2019. godine bile su ispod 1,96 µg/m3. 99% satnih koncentracija bile su ispod 28,85 µg/m3. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) koncentracije sumporovodika H2S koje počinju izazivati iritacije oka su oko 15 000 µg/m3. Sumporovodik uzrokuje neugodne mirise pri koncentracijama daleko nižim od onih koje uzrokuju opasnosti po zdravlje i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji polusatne koncentracije iznad 7µg/m3 vjerojatno će izazvati pritužbe većine izloženih osoba. Iz ovoga je jasno vidljivo da koncentracije sumporovodika izmjerene na mjernoj postaji Jakuševec nikako ne predstavljaju opasnost za zdravlje stanovnika naselja Jakuševec niti ostalih naselja u GČ Novi Zagreb – istok.

Grad Zagreb, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Državni hidrometeorološki zavod, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada te Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu provode program pod nazivom „Ekološka karta Grada Zagreba“. Svrha programa je razvoj i operacionalizacija modela ekološke karte Grada Zagreba, kao osnove u uspostavljanju ravnoteže između kvalitetne životne sredine, zdravlja i životnih navika građana te prostorno-funkcionalne strukture samog grada.

Uspostavom web GIS aplikacije „Ekološka karta Grada Zagreba“ 2017. godine za segment zraka, postojeća državna (tri mjerne postaje) i gradska mreža (šest mjernih postaja) za trajno praćenje kvalitete zraka proširena je s osam automatiziranih mjernih stanica/senzora za indikativno praćenje kvalitete zraka. U tijeku je proširenje postojeće mjerne mreže s novih šest automatiziranih mjernih stanica (senzora) s kompletom senzora za mjerenje koncentracija NO, NO2, NOx, SO2, O3, PM2,5 i PM10 u zraku za indikativno mjerenje kvalitete zraka na odabranim lokacijama grada (Slika 4). Prijedlog novih lokacija usuglašen je sa Gradskim uredom za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, uvažavajući zahtjeve struke i samih građana te uzimajući u obzir već postojeću gradsku i državnu mrežu mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka. 

Slika 4. Mreža automatiziranih mjernih stanica/senzora za indikativno mjerenje kvalitete zraka

Lokacije novih senzora     Lokacije senzora postavljenih 2017. godine

Završnim potpisivanjem ugovora počela je integracija novih senzora u postojeći sustav web GIS aplikacije Eko karta. Šest novih senzora instalirano je na odabrane lokacije te su u postupku testiranja i kalibracije.

Marko Marić, dipl. ing. el., Voditelj Laboratorija za zrak, buku i ostale mikroklimatske uvjete