Prva ljetna subota proglašena je Međunarodnim danom borbe protiv ambrozije. Navedeni dan izabran je 2011. godine na skupštini Međunarodnoga udruženja za ambroziju. Osnovni cilj je povećanje razumijevanja i podizanja svijesti o problemu prouzročenom korovnom invazivnom biljkom ambrozijom te poticanje javnosti na sudjelovanje u rješavanju ovog globalnoga problema. Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pripremne akcije uništavanja same biljke.
Rod Ambrosia sadržava oko 50 vrsta i nekoliko podvrsta od kojih je pet prisutno u Europi: Ambrosia artemisiifolia L., A. trifida L., A. coronopifolia Torr et Gray, A. maritima L. i A. tenuifolia Spreng (Slika 1). Samo jedna vrsta ambrozije, A. maritima L., porijeklom je iz Europe i zabilježena je na području mediteranske Hrvatske iako novija istraživanja dovode u sumnju njezinu prisutnost. Ambrozija je biljka 45. paralele.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.), biljka lijepoga imena, izuzetno je prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete. U narodu je poznata pod nazivima: kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša i pelinolisna ambrozija. Obična ili kratka ambrozija je samonikla biljka južnih predjela Sjeverne Amerike, a unesena je u Europu sredinom 20. stoljeća kao slijepi putnik u sjemenu lucerne, pšenice i crvene djeteline. Također nastanjuje područja Europe, Azije i Australije. Cvjeta tijekom kolovoza i rujna i oprašuje se vjetrom. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Zbog svojega utjecaja na zdravlje ljudi, ali i na gospodarstvo, ambrozija je postala najpoznatija invazivna korovna biljka na svijetu. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama. Procjenjuje se da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije povećati koncentraciju peludi ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine.
Slika 1. Biljke roda Ambrosia (http://internationalragweedsociety.org)
U Europi su tri velika područja zaražena ambrozijom: Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije (Slika 2).
Slika 2. Pelud ambrozije u zraku Republike Hrvatske (Hrga i suradnici, 2019.)
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati alergenu pelud u zraku grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije i svakodnevno obavještava javnost o dinamici prisutne peludi u zraku. U Hrvatskoj je razvijena mreža zavoda za javno zdravstvo koji provode monitoring peluda u zraku i na svojim mrežnim stranicama te putem lokalnih medija svakodnevno obavještavaju javnost o dinamici alergenoga peluda u zraku. NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ izrađuje i koordinira objavu peludne prognoze za Republiku Hrvatsku. Također, portal PLIVAzdravlje je, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i ostalim županijskim zavodima, razvio mobilnu aplikaciju „Peludna prognoza“. Aplikacija Peludna prognoza besplatno je dostupna svim korisnicima pametnih telefona s iOS i Android operativnim sustavima.
Neke regije sjeverne Italije te Mađarska, Francuska i Švicarska donijele su uredbe o obveznoj kontroli ambrozije. S obzirom na to da se i kod nas sve više prepoznaje taj problem, Hrvatska je također pokrenula inicijativu za obvezno uklanjanje ambrozije. Hrvatska je donijela sljedeće zakonske akte koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke:
Direktiva 2002/32/EZ (4) o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (SL. L. 140, 30.05.2002.);
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrosia artemisiifolia L., NN 72/07;
Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 3/2014, 16/2014, 22/2014);
Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 5/2015);
Zakon o zdravstvenoj zaštiti NN 100/18;
Pravilnik o pojedinim oblicima zdravstvenih usluga koje se pružaju u djelatnosti zdravstvenog turizma te standardima i normativima za njihovo obavljanje NN 79/2019;
Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, mjera ZD-07. Jačanje sustava praćenja alergenih vrsta ZD-07-02. Uspostava zakonodavno obveznog praćenja peludi alergenih vrsta unutar mreže zavoda za javno zdravstvo, razvoj alata za procjenu vremensko-prostornog širenja i pojavnosti novih vrsta i utjecaja alergene peludi na indikatore kvalitete vanjskog zraka i indikatore unutar zdravstvenog sustava NN 46/2020;
Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske NN 19/2020.
Detaljne informacije i preporuke građanima dostupne su u edukativnoj brošuri Gradskog ureda za zdravstvo i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Ambrozija.
Reference
- http://internationalragweedsociety.org
- Hrga I, Stjepanović B, Večenaj A, Špehar M, Ivanec I, Furlan N, Bokan Vucelić I, Vucić A, Peroš- Pucar D, Matijić Cvjetović M, Fičko I, Vuletin N, Mamić M, Puljak T, Cerovac Ž, Šušić Z, Eberhard M, Mulanović Smolčić M, Kauzlarić V, Ježić A, Ivančić L, Bakić Begić H, Mitić B, Cvitković A, Nadih M. Peludna sezona ambrozije u Hrvatskoj tijekom 2018. godine. 11. hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka 2019", 2019. 86-89.
dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing. Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“
