Generalna skupština UN-a rezolucijom 42/112, 1987. godine proglasila je 26. lipanj Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Dan se obilježava u cijelom svijetu, a cilj je upozoriti širu javnost na problem zlouporabe, poticati zdrave stilove života, a samim time utjecati na suzbijanje problema zlouporabe droga.
Europa je važno tržište drogama, opskrbljuje se lokalnom proizvodnjom i robom proizvedenom iz drugih regija svijeta. Otpornost europskog tržišta droga vidljiva je u brzom ponovnom uzletu ponude i konzumacije droga nakon promjena izazvanih ograničavanjem socijalnih kontakata i uvođenjem mjera nadzora granica tijekom pandemije bolesti COVID-19. Postoji osnovana sumnja o brzom povećanju digitalizacije tržišta droga na osnovu informacija o sve češćoj uporabi aplikacija društvenih mreža, kao i šifriranih usluga za olakšanu kupovinu droga (Europsko izvješće o drogama, EMCDDA 2022.g.).
Prema Europskom izvješću o drogama (EMCDDA) iz 2022. godine, procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29% odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, pri čemu je više muškaraca (50,5 milijuna), nego žena (33 milijuna) prijavilo konzumaciju droge. Kanabis je i dalje najčešće konzumirana tvar, pri čemu je više od 22 milijuna odraslih Europljana izjavilo da je konzumiralo kanabis u prethodnoj godini. Stimulativne tvari druga su najčešće zabilježena kategorija. Procjenjuje se da je u prošloj godini 3,5 milijuna odraslih osoba konzumiralo kokain, 2,6 milijuna MDMA i 2 milijuna amfetamine. Prošle je godine otprilike milijun Europljana konzumiralo heroin ili neki drugi nezakoniti opioid. Iako je prevalencija konzumacije opioida niža nego za druge droge, opioidi i dalje čine najveći udio šteta povezanih s nezakonitom uporabom droga. Navedeno ukazuje na prisutnost opioida, često u kombinaciji s drugim tvarima, koja je utvrđena u otprilike tri četvrtine slučajeva predoziranja sa smrtnim ishodom, prijavljenih u Europskoj uniji za 2020. godinu. Važno je napomenuti da će većina osoba koje imaju poteškoća s konzumacijom droga konzumirati niz tvari.
Analize otpadnih voda (metodologija za procjenu potrošnje glavnih tipova droga, kemijskim mjerenjima) provedene tijekom 2020. godine pokazuju kako se kanabis češće konzumira u zapadnim i južnim državama Europe, posebno u Hrvatskoj, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Portugalu. Na području Zagreba – dnevno se “potroši” 510.24 miligrama (2019.- 395.6 miligrama) kokaina na 1000 stanovnika - tri puta više, nego prije pet godina. Dnevno se u gradu Zagrebu konzumira 228.93 miligrama kanabisa na 1000 stanovnika (2. grad u Europi po dnevnoj konzumaciji kanabisa), dok se radnim danom konzumira 257.6 miligrama kanabisa na 1000 stanovnika (1. grad u Europi po konzumaciji kanabisa radnim danima). Zagreb je prvi grad u Europi kada je riječ o dnevnoj potrošnji amfetamina – 1013.84 miligrama amfetamina, a 9. grad u Europi po dnevnoj konzumaciji ecstasya – 41.38 miligrama ecstasyja na 1000 stanovnika. Izmjerene količine kokaina i ecstasya očekivano su povećane u danima vikenda, dok je zlouporaba amfetamina ravnomjerno „raspoređena“ u svim danima tjedna.
Kao posebno ranjiva skupina ističu se mladi. Zlouporaba sredstava ovisnosti među djecom i mladima predstavlja jedan od globalnih javnozdravstvenih i socijalnih problema suvremenog društva. Stoga je izuzetno važno na vrijeme reagirati. Mladi žele oponašati odrasle, žele se osjećati odraslima. Uzimanje droge vide kao rješenje problema u nošenju sa stresom ili neugodnim emocijama. Žele se uklopiti i pripadati grupi, biti poželjniji, prihvaćeni, opustiti se i bolje se osjećati. Droge im se čine kao jednostavno i brzo rješenje problema. Dodatno opterećenje za mladu populaciju je dvogodišnja globalna kriza izazvana pandemijom, prelazak na online nastavu te potom povratak u učionice, ograničavanje socijalnih aktivnosti. Mlade treba naučiti kako se nositi s problemima na prihvatljiv i djelotvoran način te raditi na edukaciji i osvještavanju o štetnim posljedicama zlouporabe droga.
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dostupna je za pomoć svim osobama s problemom zlouporabe droga, a stručnjake našeg Odjela za prevenciju ovisnosti, Mirogojska cesta 11 možete kontaktirati i telefonom: 01/ 383 00 66.
Martina Bekić, mag. med. techn., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“