Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se s osnovnim ciljem poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz poticanje međusobne suradnje i stvaranje partnerstva među postojećim udruženjima osoba s invaliditetom. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu.
Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 2007. godine, Republika Hrvatska se obvezala da će poštivati odredbe, između ostalog i one koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitaciju i neovisno življenje te uključenost u zajednicu uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Vodeća tema ove godine je „Izgraditi bolje: prema svijetu s uključivosti invaliditeta, pristupačnom i održivom svijetu nakon epidemije COVID-19“. Obilježavanjem Međunarodnog dana osoba s invaliditetom naglašava se potreba promicanja sudjelovanja osoba s invaliditetom poduzimanjem akcija značajnih za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030. godine. Cilj je skrenuti pozornost na značajnu ulogu društva i lokalne zajednice u ostvarenju promjena koje će omogućiti ostvarenje i unaprjeđivanje inkluzije te stvaranje pravednijeg svijeta za osobe s invaliditetom. Navedenim Programom je predviđeno osnaživanje osoba s invaliditetom za inkluzivan, pravedan i održiv razvoj, s naglaskom „nikoga ne ostavljati iza sebe“ te isti prepoznaje invalidnost kao sveobuhvatnu temu koja se razmatra u provedbi 17 Ciljeva održivog razvoja. Osobe s invaliditetom se izričito spominju u područjima Programa održivog razvoja koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda, u listopadu 1992. godine, na posebnoj, zajedničkoj sjednici, održanoj radi obilježavanja završetka Desetljeća osoba s invaliditetom (1983.–1992.), usvojila je rezoluciju da 3. prosinca svake godine bude Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Nakon donošenja predmetne rezolucije, UN-ova je Komisija za ljudska prava, u svojoj rezoluciji 1993/29, od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje 3. prosinca s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu. Procjenjuje se kako oko 15% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta. Europska unija promiče aktivno uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Prioritetna područja navedena u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. jesu: pristupačnost, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita te vanjsko djelovanje.
Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Gradu Zagrebu žive 86.274 osobe s invaliditetom, što čini 10,8% ukupnog stanovništva grada, od čega je 52,9% muškaraca, a 47,1% žena. Najčešća vrsta oštećenja kod osoba s invaliditetom oštećenja su središnjeg živčanog sustava i oštećenja lokomotornog sustava. Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore, kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. Pravo na sudjelovanje u javnom životu bitn
Osobe s invaliditetom su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je važno „staviti se u cipele“ onih koji trajno ili povremeno trebaju našu pomoć kako bismo ih bolje razumjeli i shvatili nužnost prilagodbi osobama s invaliditetom, njihove karakteristike i specifičnosti funkcioniranja, kao i ograničenja koje su posljedice oštećenja i bolesti s jedne strane, ali i prepreka koje im suvremeno društvo postavlja s druge strane. Služba za javno zdravstvo, Odjel za promicanje zdravlja, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom provodi Anti-stigma program „Prihvaćamo različitost“ za učenike osnovnih škola Grada Zagreba. Ciljevi navedenog programa su smanjenje stigmatizacije i predrasuda o djeci s teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom općenito uz poticanje pružanja podrške od strane vršnjaka djeci s teškoćama u razvoju. Mijenjamo stavove, učimo se toleranciji, poštivanju različitosti, strpljenju, humanosti, empatičnosti – u konačnici stvaramo obrazovanije i senzibilnije društvo u kojem će uspješno odrastati djeca s teškoćama u razvoju kao budući aktivni i ravnopravni članovi zajednice uz podršku.
Pružajući ruku, darujući osmjeh, malim stvarima – činimo svijet većim i boljim!
Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo
