Svake godine Međunarodno vijeće medicinskih sestara (International Council of Nurses) donosi temu koja je vodilja povodom obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva, 12. svibnja. Isti datum obljetnica je rođenja Florence Nightingale. Tako ovogodišnja tema glasi „Sestrinstvo, glas koji vodi; Vizija budućnosti zdravstvene zaštite“. Tema se reflektira na utjecaj pandemije COVID-19 na zdravstvene sustave i sestrinsku profesiju kao i formaciju budućnosti zdravstvene zaštite. Stoga medicinske sestre kao najveća zdravstvena profesija moraju imati sastavnu ulogu u kreiranju budućnosti zdravstvene zaštite. Od početka pandemije COVID-19 brojne kolegice i kolege diljem svijeta iskazali su enormne napore u svakodnevnom radu i pružanju kvalitetne skrbi za sve bolesnike.
Na prvoj razini obrane svjetskog pučanstva od koronavirusa, dokazali su kako je sestrinska profesija odista pridonijela suzbijanju valova pandemije. Prolongirana pandemija vrši pritiske na zdravstvene sustave širom svijeta, a medicinske sestre i tehničari najzaraženija su profesija koronavirusom što je posljedica direktnom izlaganju virusu u svakodnevnom radu.
Također, više od 1.6 milijuna zdravstvenih djelatnika bilo je zaraženo koronavirusom u 34 zemlje. Brojne nacionalne sestrinske udruge diljem svijeta podatke o pandemiji i njezinom utjecaju na medicinske sestre i tehničare dostavljale su Međunarodnom vijeću medicinskih sestara. Mentalne poteškoće na koje medicinske sestre i tehničari u svakodnevnom radu nailaze vežu se uz neadekvatnu osobnu zaštitnu opremu, strah od širenja virusa, diskriminacije medicinskih sestara i tehničara, te simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.
U siječnju ove godine, Međunarodno vijeće medicinskih sestara široj javnosti ukazalo je na sve aspekte i negativne posljedice pandemije koji imaju direktne reperkusije na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara i tehničara. Ovaj fenomen nazvan je „masovna traumatizacija“ globalne sestrinske radne snage. Trenutni učinak pandemije, kao i njezine posljedice u direktnoj su povezanosti sa budućim sestrinskim naraštajima. Globalna sestrinska radna snaga procjenjuje se na 27,8 milijuna kolegica i kolega dok su projekcije ICN-a kako će u narednih nekoliko godina nedostajati i do 13 milijuna medicinskih sestara. Razlog tomu jest sinergija postojećeg nedostatka osoblja sa umirovljenjem starijih kolegica i utjecajem pandemije. Na žalost, čak 90% od navedenog nedostatka medicinskih sestara biti će izraženo u zemljama sa niskim ili granično niskim prihodima. Utjecaj je pandemije i na edukacijske procese u svjetskom sestrinstvu, no domišljatost, prilagodljivost i inovativnost medicinskih sestara ide u korak s pandemijom. Online webinari i sastanci postali su svakodnevni alat u svrhu širenja znanja i edukacije medicinskih sestara, bez obzira na činjenicu kako je pandemija COVID-19 uvjetovala socijalnu distancu i onemogućila fizičku izvedbu nastave, dodjelu diploma i sl.
Medicinske sestre uistinu jesu vizija budućnosti zdravstvene zaštite. U doba pandemije do izražaja dolazi njihova inovativnost, empatija, snalažljivost i požrtvovnost. Međunarodni dan sestrinstva nije obilježen pandemijom COVID-19, već svim pozitivnim aspektima koje su medicinske sestre u doba pandemije naučile, znanjima koja su s kolegijalno podijeljena, profesionalnim razvojem i rastom te skrbi koja je bolesnicima pružena.
Kristian Civka1, Biljana Kurtović2, Cecilija Rotim2,3, Damir Važanić4, Adriano Friganović1,2
1Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Zagreb
2Zdravstveno veleučilište, Zagreb
3Nastavni zavod za javno zdravstvo ''Dr. Andrija Štampar''
4Hrvatski zavod za hitnu medicinu
