Nikada ne sumnjaj da mala grupa ljudi može promijeniti svijet,

uistinu to je jedino što ga je ikada i mijenjalo“

Margaret Mead

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 17. prosinca 1985. godine Međunarodnim danom volontera. Od tada se svake godine 5. prosinca obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, građanima približiti dobrobit i vrijednost volontiranja za društvo, ali i prikazati primjere pojedinaca koji su volontiranje uspjeli uklopiti u svoju svakodnevicu. 

Obilježavanjem Međunarodnog dana volontera podsjećamo kako svaki novi dan donosi priliku da kroz volontiranje pokrenemo promjene u zajednici u kojoj živimo. Volonteri grade fleksibilne zajednice te svojim aktivnostima naglašavaju značaj volontiranja za inkluzivnu budućnost. Volontiranje često pruža mogućnost ljudima, osobito onima koji su često isključeni, da aktivno utječu na svoj život preuzimajući konstruktivnu ulogu volontirajući u svojim zajednicama.

Iako volonterstvo u Hrvatskoj još uvijek nije uobičajena djelatnost, zadnjih desetak godina razvojem civilnog društva i volonterstvo je krenulo nabolje. Volontiranje pomaže državama te regionalnim i lokalnim zajednicama i građanskom društvu u ostvarenju sljedećih ciljeva:

1. izgradnji pozitivnog i poticajnog volonterskog okruženja u EU;
2. jačanju volonterskih organizacija i poboljšanju kvalitete rada;
3. vrednovanju i prepoznavanju volonterskih aktivnosti; 
4. jačanju svijesti o vrijednosti i važnosti volonterskog rada.

Društvo volontiranjem dobiva stvaranje novih vrijednosti, veću građansku odgovornost i aktivizam mladih, razvoj društvene solidarnosti, bolje socijalno uključivanje mladih u društvo, razvijanje kreativnosti i tolerancije, bolju kvalitetu življenja, humanije društvo, prevenciju poremećaja u ponašanju, bolju konkurentnost mladih na tržištu rada, učinkovitije odgovaranje na potrebe u društvu te povećanje socijalnog kapitala i društvene kohezije.

• samopoštovanje;

• razvijanje razumijevanja za društvene probleme i suosjećanja s drugima;

• učenje socijalnih vještina i razvijanje moralnog i etičnog koncepta;

• mogućnost utjecanja na društvene promjene

• nova znanja i vještine;

• nova poznanstva s različitim društvenim skupinama;

• zadovoljstvo koje proizlazi iz pomaganja drugima;

• osjećaj korisnosti i pripadnosti;

• profesionalna iskustva;

• korisno provođenje slobodnog vremena. 

Kratkoročno ili dugoročno volontirati možete u različitim udrugama i organizacijama Hrvatske i svijeta. Izbor područja unutar kojeg ćete to činiti je na vama, a birate između kulture, zdravstva, socijalne skrbi, ekologije, izgradnje mira, rada s djecom: volontiranje i mladi, poslovni sektor i volontiranje, volonteri treće dobi, inkluzivno volontiranje, volontiranje i zaštita okoliša, školsko volontiranje, volontiranje u kulturi, volontiranje u socijalnoj skrbi, volontiranje i zaštita životinja. Volontiranjem stječete nove vještine i iskustva, boravite u kreativnom i dinamičnom okruženju te pomažete drugima. 

Volontiranje je zaista uzajamni proces davanja i primanja koji nas itekako obogaćuje jer…

„Ne možemo živjeti samo za sebe.Tisuću niti povezuje nas s ljudima koji nas okružuju.“ Ono što čini razliku – djela su kojima kod drugih ostavljamo trag… otisak srca.

Kad bi se u što većem broju aktivno i volonterski uključivali u društvo, tada bi se brže i kvalitetnije rješavali nagomilani problemi i neostvarene potrebe. Sve nesebične aktivnosti jačaju zajednicu i pozitivno utječu na živote svih uključenih sudionika. Globalne promjene uvijek počinju s lokalnim, a lokalne s promjenama u samim pojedincima. Sama činjenica da se volontiranje sve više širi i osvaja ljude u društvu okrenutom profitu i kapitalu govori koliko ljudi, unatoč svemu, ipak uspijevaju zadržati najvažnije vrijednosti koje moramo stalno iznova dokazivati, graditi i potvrđivati. 

Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života,

Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo