Svake godine, 26. svibnja, Hrvatska obilježava Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva. Iz etičke perspektive, transplantacija je jedinstveno područje medicine u kojem jedan život izravno ovisi o drugome, čime se brišu granice između individualnog integriteta i kolektivne solidarnosti.

Hrvatska: Svjetski vrh u transplantacijskoj medicini

Kada je riječ o darivanju i presađivanju organa, Hrvatska već godinama zauzima sam vrh ljestvice prema broju darivatelja na milijun stanovnika. To je rezultat vrhunske organizacije, stručnosti medicinskih timova i, što je najvažnije, visoke razine društvene svijesti. Članstvo u Eurotransplantu, međunarodnoj organizaciji za dodjelu i razmjenu organa, omogućilo nam je da organi naših građana brže pronalaze primatelje, ali i da naši građani dobiju pristup širem bazenu organa kada im je to najpotrebnije. Članice Eurotransplanta su, uz Hrvatsku, Belgija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Mađarska, Austrija i Slovenija.

Samo jedan darivatelj organa može spasiti osam života, a ako je i darivatelj tkiva, onda može značajno unaprijediti kvalitetu života brojnih drugih osoba.

Temeljni propis koji uređuje područje darivanja i presađivanja organa u Republici Hrvatskoj je Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja (NN 144/12).
Ovaj zakon definira ključna načela transplantacijske medicine u Hrvatskoj, uključujući:

• Sustav pretpostavljenog pristanka: Prema hrvatskom zakonodavstvu, svaka osoba smatra se potencijalnim darivateljem organa nakon smrti, osim ako se za života nije izričito protivila (popunjavanjem Izjave o nedarivanju kod izabranog obiteljskog liječnika, koji ju ovjerava i dostavlja na upis u Registar nedarivatelja).
• Zabrana trgovine organima: Zakon strogo zabranjuje bilo kakvu novčanu naknadu ili materijalnu korist za darovane organe. Darivanje mora biti isključivo altruističan čin.
• Pravednost i transparentnost: Dodjela organa primateljima na nacionalnoj listi čekanja mora se temeljiti na transparentnim, objektivnim i medicinskim kriterijima.
• Zaštita darivatelja i primatelja: Zakon propisuje visoke standarde kvalitete, sigurnosti, anonimnosti podataka i poštovanja dostojanstva preminule osobe.

Sustav je detaljnije razrađen kroz pravilnike koji reguliraju specifična pitanja, kao što su:

• Kriteriji za utvrđivanje moždane smrti.
• Način vođenja nacionalne liste čekanja.
• Standardi kvalitete i sigurnosti pri transportu i čuvanju organa.
• Postupci za žive darivatelje.

Iako je u Hrvatskoj na snazi sustav pretpostavljenog pristanka, u praksi se medicinski timovi i transplantacijski koordinatori obraćaju obitelji preminule osobe. U tim najtežim trenucima, razgovor s obitelji je ključan. Upravo je to razlog zašto stručnjaci neprestano naglašavaju da razgovarate sa svojim bližnjima o svojim stavovima o darivanju. Kada obitelj zna vašu želju, odluka im je u trenutku gubitka neizmjerno lakša. 

Od trenutka utvrđivanja moždane smrti potencijalnog darivatelja, počinje utrka s vremenom:

1. Koordinacija: Državni transplantacijski koordinatori povezuju bolnice, laboratorije i Eurotransplant.
2. Eksplantacija: Kirurški timovi pažljivo uzimaju organe.
3. Transport: Često uključuje policijsku pratnju, helikoptere ili zrakoplove kako bi organi stigli do primatelja u roku od nekoliko sati.
4. Transplantacija: Kirurški zahvat čije trajanje ovisi o organu.

Sustav unutar kojeg Hrvatska djeluje (Eurotransplant) koristi algoritme koji pokušavaju balansirati između hitnosti i uspješnosti. Strogo je zabranjeno i neetično uzimati u obzir društveni status, bogatstvo ili slavu. Svaka sumnja u pravednost liste čekanja urušila bi povjerenje javnosti, što bi bio kraj sustava darivanja. Prodaja i prisilno uzimanje organa su etički apsolutno neprihvatljivi. Stoga je darivanje isključivo altruistično, dobrovoljno i besplatno. 

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva je dan kada obilježavamo postojanje društvenog ugovora utemeljenog na povjerenju. Društvo vjeruje liječnicima da će ispravno proglasiti smrt, sustavu da će pravedno dodijeliti organ te bližnjima da će poštovati odluku pojedinca o darivanju organa.

Pripremila: Ivana Šućur, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine, Služba za javno zdravstvo 

Fotografija: nndanko, Panther Media Global / Alamy / Profimedia