Obilježavanjem Dana prava osoba s duševnim smetnjama, 6. lipnja, želi se upozoriti javnost kako osobe s duševnim poremećajima trebaju imati pravo na jednake uvjete liječenja kakve imaju i svi ostali pacijenti, na bilo kom drugom području medicinske skrbi kao i pravo na uklanjanje stigmatizirajućih i diskriminirajućih odnosa bilo koje vrste. Hrvatski sabor je proglasio 2012. godine 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama. Tog je dana 1880. godine naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen “Statut kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu” (današnja Klinika za psihijatriju “Vrapče”). Statut je bio prvi dokument koji je spominjao prava osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u psihijatrijskoj ustanovi.
Duševno, mentalno ili psihičko zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja pojedinca, ali i zajednice te čini preduvjet za optimalno funkcioniranje pojedinca, obitelji, zajednica i društva. Jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključno područje socijalnog i ekonomskog razvoja nacije. Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj i jedan su od najvećih izazova zdravstvu u 21. stoljeću. Provedbom javnozdravstvenih programa promocije, prevencije te dijagnostike, terapije i rehabilitacije ostvaruje se zaštita mentalnog zdravlja u zajednici. Promocija podrazumijeva kreiranje promotivnih programa s ciljem povećanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja te izradu i provođenje programa čiji rezultati trebaju biti promjena negativnih stavova prema oboljelima od psihičkih bolesti i rješavanje poteškoća oko uključivanja bolesnika u život zajednice kako bi što bolje funkcionirali u obitelji, društvu i na radnom mjestu. Temeljni princip zaštite mentalnog zdravlja trebalo bi biti sprječavanje diskriminacije osoba s psihičkim poremećajima u odnosu na osobe s tjelesnim poremećajima, kao i očuvanje njihove autonomnosti. Usprkos boljem razumijevanju nastanka i liječenja duševnih poremećaja, na početak, tijek i ishod liječenja znatno utječe stigma psihičkog poremećaja. Stoga je neophodna integracija usluga na razini zajednice, kao i osiguranje kontinuiteta samog liječenja i pružanja skrbi i izvan sustava zdravstva, kao što su terapijski modeli obiteljske potpore. Svjetska zdravstvena organizacija je pokrenula program za promicanje i zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama te potaknula inicijativu „QualityRights”, kojoj se pridružila i Hrvatska, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Pristup se temelji na ljudskim pravima i usmjeren je na stvaranje sustava koji poštuje volju, želju i osobne granice osoba s duševnim smetnjama, naglašavajući važnost deinstitucionalizacije, samostalnog donošenja odluka i dostupnosti podrške unutar zajednice. S ciljem postizanja cjelovitog oporavka skrb je orijentirana prema bolesniku i njegovim individualnim potrebama te ne podrazumijeva samo smanjenje simptoma duševnog poremećaja, nego i poboljšanje kvalitete života bolesnika i njegove obitelji. Novi sustav zdravstvenih usluga predstavljaju i mobilni psihijatrijski timovi.
Jedan od ciljeva zaštite mentalnog zdravlja je i razvoj informiranja, istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja. Ključna karika u informiranju i senzibilizaciji pacijenata te prepoznavanju važnosti i međuovisnosti tjelesnog i duhovnog stanja su mediji. Njihova moć u kreiranju javnog mišljenja i uključenost u rješavanje javnozdravstvene problematike jedan su od važnijih čimbenika koji utječu na stvaranje okoline za prihvaćanje zdravijih načina ponašanja u zajednici.
Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (NN 76/14) propisana su temeljna načela, zaštita prava te uvjeti za primjenu mjera i postupanja prema osobama s duševnim smetnjama. Ujedno je navedena i obveza psihijatrijskih ustanova/odjela informiranja pacijenata o njihovim pravima kod prijema u bolnicu. Suvremene strategije za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja sve više se usmjeravaju prevenciji i rehabilitaciji, multidisciplinarnoj i međusektorskoj suradnji, individualiziranom pristupu bolesniku te brizi za oboljele u zajednici. Dobar i učinkovit sustav ranog prepoznavanja poremećaja mentalnog zdravlja omogućiti će brže uključivanje u programe liječenja, sprječavanje pogoršanja mentalne bolesti i smanjenje gubitka kvalitete života oboljele osobe.
Pripremila: Marija Škes, univ. mag. rehab. educ., Odjel za promicanje zdravlja, Službe za javno zdravstvo
Fotografija: Profimedia
