Invazivni tigrasti komarac, Aedes albopictus pronađen je prvi put u Zagrebu (i Hrvatskoj) 2004. godine, a od tada do danas se udomaćio na cjelokupnom području grada Zagreba. Razvija se u malim vodama stajaćicama u našem okruženju, najčešće u dvorištima i vrtovima, u leglima koja su nastala aktivnošću ljudi (umjetna legla): otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima te druge slične male nakupine vode. Tigrasti komarac je značajan kao molestant (napasnik) i kao vektor bolesti (dengue, chikungunya i Zika virusna infekcija). Aktivan je i bode tijekom cijelog dana, a u ljetnim danima (srpanj, kolovoz i rujan) građane najčešće uznemiruje ova vrsta.
Sukladno zakonskim odredbama, dužni smo nadzirati invazivne vrste komaraca na području grada, stoga Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ provodi program pod nazivom „Program istraživanja i praćenja invazivnih vrsta komaraca na području grada Zagreba u 2023. godini“. Provedbu programa financira Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Jedna od aktivnosti koju smo uključili u Program i koju provodimo kao pilot projekt je provedba pripremne faze u kontroli brojnosti tigrastog komarca korištenjem sterilnih jedinki mužjaka iste vrste (eng. Sterile insect technique, SIT).
SIT je biološka metoda u suzbijanju komaraca, a provodi se puštanjem sterilnih mužjaka komaraca u prirodnu populaciju, u ovom slučaju je to tigrasti komarac, nakon čega se sterilni mužjaci pare s divljim ženkama komaraca iste vrste na području gdje su ispušteni. Rezultat je da ženke stvaraju i polažu jaja iz kojih se neće razviti nove jedinke komaraca. Puštanje sterilnih mužjaka u dovoljnom broju i tijekom duljeg vremena omogućava parenje mužjaka s velikim brojem ženki, što bi u konačnici trebalo dovesti do značajnog pada brojnosti jedinki tigrastih komarca na promatranom području.
Prvi korak u primjeni SIT tehnike koju provodimo u Zagrebu je obilježavanje i ispuštanje laboratorijski uzgojenih sterilnih jedinki mužjaka tigrastog komarca na ograničenom području, a zatim njihovo hvatanje, kako bismo utvrdili njihov domet leta od točke ispuštanja, njihovo preživljavanje u prirodnim uvjetima urbane sredine te broj jaja u klopkama za jaja iz kojih neće nastati nove jedinke. Područje ispuštanja u Zagrebu je Cvjetno naselje (Prisavlje), a pripremne aktivnosti na ovom području obavili smo tijekom 2022. godine.
Prije nekoliko dana, točnije 22.06. ispustili smo 50.000 obilježenih jedinki sterilnih mužjaka tigrastog komarca na području Cvjetnog naselja na dvije točke, a sljedeće ispuštanje istog broja jedinki će biti 29.06. Uzorkovanja u proteklim i budućim danima nakon ispuštanja donijet će nam rezultate.
Na području Europe posljednjih godina provode se istraživanja i pilot projekti u smanjenju brojnosti tigrastog komarca uz pomoć primjene SIT tehnike u brojnim zemljama (Italija, Portugal, Španjolska, Grčka, Srbija, Švicarska i dr.), a prošle 2022. i ove godine SIT u Hrvatskoj provode kolege iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije iz Pule na području Premanture, Istra, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Odjelom za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Aktivnosti u Istri odvijaju se u okviru projekta Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency, IAEA), vezanog za SIT tehniku suzbijanja komaraca, koordinator tog projekta u Hrvatskoj od strane organizacije IAEA je doc. Goran Vignjević iz Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Aktivnosti koje se provode u Zagrebu nisu dio navedenog projekta, no provode se prema SIT protokolu agencije i uz stručnu podršku doc. Vignjevića, kolega iz Istarskog zavoda za javno zdravstvo te eksperata IAEA.
Tekst pripremila: Ana Klobučar, dr. sc. biologije, Služba za epidemiologiju, Odjel za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju
