Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, jučer je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održana tradicionalna javnozdravstvena tribina „Zdravlje za sve“, koja je okupila brojne stručnjake, predstavnike institucija i javnost zainteresiranu za unaprjeđenje zdravlja zajednice. Događanje je održano u Velikoj dvorani Zavoda, a fokus tribine bio je na važnosti jednakog pristupa zdravlju i zdravstvenim uslugama za sve građane te na prikazu javnozdravstvenih pokazatelja.
Konferenciju su otvorili predstavnici relevantnih institucija.
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ citirao je ovogodišnji moto Svjetskog dana zdravlja: „Zdrav početak - budućnost puna nade“ te podsjetio na važnost zdravlja kao temeljnog ljudskog prava i istaknuo: „Ove godine naglasak stavljamo na potrebu za pravednim i dostupnim zdravstvenim uslugama za sve, od samog početka života. Zdrav temelj u djetinjstvu i mladosti preduvjet je za zdravije, sigurnije i uspješnije društvo u budućnosti.“
Izaslanica gradonačelnika, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom dr. sc. Lora Vidović, osvrnula se na nedavnu promociju novog Web portala Grada Zagreba, posvećenog ranom razvoju djece te na važnost zdravog početka. „Ulaganje u rani razvoj i ranu intervenciju jedan je od naših prioriteta, s posebnim naglaskom na rano prepoznavanje razvojnih odstupanja i teškoća kako bi se pravovremeno pružila podrška djeci u riziku.“, naglasila je. Istaknula je i kako Grad Zagreb financira 61 projekt zdravstvenog nadstandarda koji, zajedno s programima koje provode gradske zdravstvene ustanove, iznosi gotovo devet milijuna eura, povrh onog što se financira iz HZZO-a u svrhu očuvanja zdravlja, prevenciju bolesti i zdravih stilova života.
Danica Kramarić, dr. med., ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu i izaslanica ministrice zdravstva, naglasila je kako je ovaj Svjetski dan zdravlja usmjeren na zaštitu majke i djeteta, a posebno mentalnog zdravlja majke i djece te je istaknula: „Kada gledamo ovaj slogan Svjetske zdravstvene organizacije, mislim da ga možemo preslikati na bilo koju životnu situaciju. Možemo početi svatko od sebe, možda već danas: prestati pušiti, početi se kretati, bilo što napraviti za zdraviju budućnost, kako bismo zaštitili vlastito zdravlje ili ga očuvali u mjeri u kojoj ga još imamo.“
Prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med., voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj osvrnula se na turbulentna vremena te važnost osiguranja zdravlja trudnicama, majkama i novorođenčadi i u humanitarnim krizama i u nestabilnim područjima. Istaknula je važnost modela skrbi u kojima primalje kontinuirano pružaju podršku rodiljama te na nužnost integriranog pristupa nakon poroda za potpuni oporavak te je navela:
„Poznato je da ulaganje u zdravlje majki i novorođenčadi donosi višestruke dobiti. Ne radi se samo o troškovima, što se ponekad može tako interpretirati, nego je to najvažnija investicija u ljudski kapital i to je u biti ono što gradi zdravija i zadovoljnija društva.“
Tijekom programa predstavljene su ključne javnozdravstvene publikacije ove ustanove:
- Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2024. godinu
- e-časopis „Zdravlje za sve - vaš prozor u svijet javnog zdravstva“
- Publikacija „Pregled 2024. – Stručni i znanstveni radovi“
Dr. sc. Maja Marić Bajs, dr. med., voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba predstavila je Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2024. godinu, svojevrstan zdravstveni karton Grada Zagreba u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji. U 2023. godini pokazuje dulji životni vijek i to za 3,9 godina u odnosu na 2003. godinu. Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 76,7 godina, a za žene 82 godine. Svaki treći stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularnih bolesti, a potom slijede maligne bolesti, od kojih umire svaki četvrti stanovnik grada Zagreba te endokrine bolesti, što ukazuje da dominiraju kronične nezarazne bolesti. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti najčešći razlog posjeta liječniku jesu bolesti dišnog sustava, dok je najveći broj Zagrepčana bio hospitaliziran zbog malignih neoplazmi. Prema broju dana bolničkog liječenja na prvom su mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Struktura uzroka smrti i pobolijevanja stanovnika grada Zagreba ukazuje da dominiraju kronične nezarazne bolesti, a za većinu njih se vežu zajednički faktori rizika: pušenje, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak. Nad nabrojenim faktorima rizika pojedinci mogu uspostaviti kontrolu te smanjiti rizike promjenom životnog stila.
Temeljem prikazanih javnozdravstvenih pokazatelja izdvojeni su zdravstveni prioriteti za 2025. godinu u Gradu Zagrebu: kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, endokrine bolesti, mentalno zdravlje te nejednakosti u zdravlju, prema kojima će u budućnosti biti usmjerena javnozdravstvena intervencija, a u kojoj će predvodnik i dalje biti Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Ana Puljak, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo predstavila je e-časopis „Zdravlje za sve - vaš prozor u svijet javnog zdravstva“, koji u ovom broju ističe važnosti sveobuhvatne dostupnosti zdravstvenih i društvenih usluga, posebno u kontekstu aktualnih događanja koja mogu dodatno produbiti zdravstvene nejednakosti, a naglašena je i uloga okruženja koje omogućuje zdrav život. Časopis donosi i pregled aktivnosti Zavoda usmjerenih prema najranjivijim skupinama. Kako smo zrakom svi povezani, prvim udahom krećemo u svoje životno putovanje, a dah je ujedno simbol i stvarnost našeg postojanja, u ovom broju je i intervju sa stručnjakom Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji se bavi kvalitetom zraka.
Posebno zanimanje izazvalo je i predavanje o Medicini životnog stila, kao potencijalnoj novoj specijalizaciji, koja stavlja naglasak na prevenciju i promociju zdravih životnih navika, prof. dr. sc. Ivane Kolčić, spec. epidemiologije, voditeljice Službe za znanost i nastavu.
