Na javnozdravstvenoj tribini, održanoj 9. travnja 2024. godine u Velikoj dvorani NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ predstavljen je „Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba“, u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na aktualnu zdravstvenu situaciju građana. Zdravstveno - statistički ljetopis Grada Zagreba može poslužiti kao iznimno koristan vodič kroz zdravstveni karton grada Zagreba iz razloga što prikazuje najvažnije zdravstveno - statističke podatke, obrađene i analizirane u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Predstavljen je i novi broj e-časopisa „Zdravlje za sve“ posvećen ovogodišnjoj temi Svjetske zdravstvene organizacije „Moje zdravlje, moje pravo“ te publikacija „Pregled 2023. - Stručni i znanstveni radovi“. Uz navedeno, prezentirana je i analiza dostupnosti primarne zdravstvene skrbi u gradu Zagrebu. Okupljen je veliki broj stručnjaka i ravnatelja zdravstvenih ustanova Grada Zagreba, a prisutnima su se prigodnim riječima obratili prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Zavoda, mr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Dunja Skoko Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva i prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med., voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.

Zahvalivši svima na dolasku, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj Zavoda, naglasio je sljedeće: „Danas imamo priliku razmijeniti ideje, iskustva i najbolje prakse, kako bismo zajedno radili na stvaranju zdravijeg i sretnijeg društva. Nadam se da će i ovo okupljanje biti inspirativno i poticajno te da ćemo zajedno osmisliti korake koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja u području zdravlja.“

Pozdravljajući brojne stručnjake, predstavnike zdravstvenih ustanova Grada Zagreba, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom mr. sc. Lora Vidović podsjetila je kako treba kontinuirano osvještavati činjenicu da zdravlje ne čini samo zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje, već da na zdravlje utječe i širok spektar različitih aspekata života; od obrazovanja, preko stanovanja do zdravog okoliša, ali i brojnih drugi. „Velik izazov kod prava na zdravlje, kako na nacionalnoj, tako i na gradskoj, odnosno županijskoj razini jest i povezivanje zdravstvenih i socijalnih usluga. Način na koji ćemo to realizirati velik je izazov, no vodimo se konačnim ciljem, a to je funkcionalni sustav koji će osigurati adekvatan pristup pravu na zdravlje. I mi u Gradu Zagrebu na tome povezivanju aktivno radimo“. Pročelnica je pritom istaknula kako Grad Zagreb potiče politiku ublažavanja nejednakosti brojnim mjerama u okviru socijalnog programa, kao i osiguravanjem sredstava za povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga iznad standarda koje osigurava HZZO. „Financiranjem 44 javnozdravstvena nadstandarda, u iznosu od 7.531.600 eura, našim sugrađanima omogućavamo bolju dostupnost zdravstvene skrbi i preventivnih programa, kao i mogućnost neposrednog kontakta sa stručnjacima kako bi se educirali i informirali o načinima očuvanja i unaprjeđenja vlastitog zdravlja. Podizanje zdravstvene pismenosti naših građana zalog je za budućnost i bolje zdravlje društva u cjelini.“, zaključila je.

Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba omogućuje uvid u pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva Zagreba, rad i iskorištenost zdravstvenih kapaciteta, organizacijsku strukturu zdravstvene zaštite, socijalne indikatore te ekološke pokazatelje.

Prema analizama prikazanim u Ljetopisu, očekivano trajanje života za stanovnike Grada Zagreba iznosilo je u 2022. godini 79 godina, što je za 3,4 godine dulje, nego u 2003. godini kada je iznosilo 75,6 godina. Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 76,1 godinu, a za žene 81,5 godina. Najveći javnozdravstveni problem i najčešći uzrok smrti u gradu Zagrebu jesu kardiovaskularne bolesti, a potom slijede maligne bolesti. Svaki treći stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od hipertenzivnih bolesti te potom ishemijskih bolesti srca, dok svaki četvrti stanovnik umire od raka.

Prema razlogu posjeta liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava. Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva su na drugom mjestu, a na trećem bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj Zagrepčana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi, dok su na drugome mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Prema broju dana bolničkog liječenja na prvom su mjestu mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Slijede novotvorine i bolesti cirkulacijskog sustava.

Na temelju prikazanih javnozdravstvenih pokazatelja, primjenom stručne metodologije definirani su javnozdravstveni prioriteti, a na taj način i potrebne javnozdravstvene intervencije.

Kao javnozdravstveni prioriteti za 2024. godinu u Gradu Zagrebu izdvojene su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti. Endokrine bolesti, mentalno zdravlje te nejednakosti u zdravlju također predstavljaju zdravstvena područja prema kojima javnozdravstvena intervencija u budućnosti mora biti usmjerena, a u kojoj će predvodnik i dalje biti Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Struktura uzroka smrti i pobolijevanja stanovnika grada Zagreba ukazuje na dominaciju kroničnih nezaraznih bolesti. Za većinu kroničnih bolesti vežu se zajednički faktori rizika: pušenje, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak.

S obzirom da je ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja „Moje zdravlje, moje pravo” odabrana kako bi se zagovaralo pravo svih na pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, obrazovanju i zdravstvenim informacijama, kao i sigurnoj pitkoj vodi, čistom zraku, uravnoteženoj prehrani, kvalitetnom stanovanju, primjerenim uvjetima rada  te slobodi od diskriminacije i naš novi broj e-časopisa „Zdravlje za sve“ posvetili smo tome. Vijeće WHO-a za ekonomiju zdravlja za sve utvrdilo je da najmanje 140 zemalja priznaje zdravlje kao ljudsko pravo u svojim ustavima. Ipak, najmanje 4,5 milijardi ljudi – više od polovice svjetske populacije – nije bilo u potpunosti pokriveno osnovnim zdravstvenim uslugama 2021. godine. Ovu temu predstavili smo kroz brojne rubrike časopisa i kroz prikazane mjere zdravstvene zaštite i aktivnosti koje provodi NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, upravo u promicanju i unaprjeđenju zdravlja građana, na sveobuhvatan i multidisciiplinaran način, uključujući i okruženja u kojima građani  žive.

U Pregled stručnih i znanstvenih radova 2023. godine uvršteno je 109 sažetaka radova (članaka, predavanja, publikacija i ostalih radova), kojih su autori zaposlenici Nastavnoga zavoda sa svojim vanjskim suradnicima, a nastali su tijekom postpandemijske 2023. godine. U Pregled 2023. i Review 2023 uvršteno je 11 sažetaka radova iz Current Contents-časopisa. Pregled 2023. također donosi sažete informacije o znanstvenicima u Nastavnom zavodu tijekom 2023. godine – od 210 zaposlenika s visokom stručnom spremom, njih su 55 znanstvenici: 43 doktora znanosti i 12 magistara znanosti; znanstvenice dominiraju svojim brojem nad znanstvenicima: 45 znanstvenica nasuprot 10 znanstvenika.

Dostupnost zdravstvene zaštite definira se kao mogućnost dobivanja zdravstvenih usluga -preventivnih i dijagnostičkih postupaka i liječenja koje su pristupačne u prostornom i financijskom smislu i prikladne potrebama. Posebice je važna dostupnost primarne zdravstvene zaštite koja je prvi kontakt građana sa zdravstvenim sustavom i značajno utječe na zdravstvene ishode stanovništva. Uz financijsku dostupnost i prikladnost, značajan faktor dostupnosti je prostorna (geografska) dostupnost. Na području Grada Zagreba je 17 gradskih četvrti i ukupno 767.131 stanovnik (prema popisu stanovništva iz 2021. godine) te smo analizirali i kroz prezentaciju prikazali distribuciju broja ordinacija i opredijeljenih osoba za ordinacije opće/obiteljske medicine.