Organizatori skupa bili su Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na brigu o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.
U pozdravnoj riječi prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ je istaknuo: „Izuzetno je važno kako provodimo vrijeme na radnom mjestu i kako se odnosimo jedni prema drugima. Mi smo u Zavodu osnovali radnu skupinu koja promiče mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika, organiziramo izlete, tečajeve za smanjenje rizika na poslu. Konflikti se događaju, izazovi postoje, ali najvažnije je znati se nositi s njima.“
Dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba predstavila je aktivnosti koje Grad Zagreb provodi po pitanju mentalnog zdravlja Zagrepčana.
„Mentalno zdravlje je jedan od prioriteta gradske uprave. Proračun Grada Zagreba je za projekte nadstandarda u području mentalnog zdravlja izdvojio preko 890.000 eura, a iz EU fondova povučeno je oko 6.200.000 eura za projekt cjelovite obnove Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež. Tu je i portal mentalnozdravlje.zagreb.hr na kojemu se nalaze odgovori na pitanja što je mentalno zdravlje, kakve se poteškoće javljaju, koje vježbe prakticirati i kako dobiti podršku. Također, u sljedećoj godini započinje projekt Akademija oporavka u sklopu kojeg će se provoditi edukacija oboljelih od mentalnih poremećaja, članova njihovih obitelji, ali i stručnjaka za zapošljavanje. U timu za edukaciju bit će i peer worker, odnosno osoba s iskustvom bolesti koja pomaže drugima u procesu oporavka. Ovim modelom primjenjivat će se smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za transformaciju institucija prema kojima je važna edukacija svih dionika o oporavku i ljudskim pravima“, rekla je dr. sc. Šentija Knežević.
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglasila je kako radno mjesto ima najveći utjecaj na mentalno zdravlje.
„Najveći dio svog života provodimo u obitelji, školi i na radnom mjestu. Zato je važno da radno okruženje bude po mjeri čovjeka, djelatnika. To radno okruženje je zapravo ono koje pruža, s jedne strane, osjećaj stabilnosti i sigurnosti vezano za ekonomska i materijalna primanja. S druge strane, radno mjesto pruža mogućnost realizacije svih svojih potencijala, profesionalnih ambicija. Zato je važna pozitivna kulturu dijaloga, gdje svatko ima i treba imati pravo iznijeti svoje mišljenje argumentirano, gdje je na snazi asertivno uvažavanje svačijega mišljenja i gdje zapravo ljudi ostvaruju zajedničku dobrobit time što ostvaruju svoj osobni i profesionalni, a tako i uspjeh cijele radne organizacije.“
Predstavnica Ministarstva zdravstva, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva dr. med. Ivana Portolan Pajić ukazala je kako se mentalno zdravlje na radnom mjestu ne može izdvojiti od mentalnog zdravlja koje nam je potrebno cijeli dan.
„Ministarstvo zdravstva je zbog toga pokrenulo brojne aktivnosti u skladu s inicijativom Europske komisije da pristup mentalnom zdravlju treba biti sveobuhvatan, od prevencije preko rane dijagnostike i liječenja do rehabilitacije i socijalne integracije u društvo.“
Prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj govorila je o važnosti ovakvih skupova kako bi se razmijenila iskustva s ostalim zemljama članicama Svjetske zdravstvene organizacije.
„Na današnji dan važno je apostrofirati osjećaj sigurnosti i podrške, povezanosti i stabilnosti na radnom mjestu, što nam itekako može pomoći u zaštiti mentalnog zdravlja. Isto tako ga loše okruženje može ugroziti. Važno je spriječiti sve izvore stresa koji predstavljaju rizik za mentalno zdravlje, kao što su nedovoljno plaćen posao, uznemiravanje, diskriminacija, loši radni uvjeti, osjećaj nedostatka kontrole i autonomije. Svi moramo učiniti svoj dio kako bi promicali važnost mentalnog zdravlja na radnom mjestu te poticati razumijevanje kako stres na poslu utječe na mentalno zdravlje.“
Na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje na Dnevnom redu“ Helena Koren, mag. psih. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je projekt „Mental Health Toolkit for Human Resources Managers (MH4HRM)“. Projekt se fokusira na pružanje potrebnih znanja, vještina i alata u prepoznavanju i upravljanju problemima mentalnog zdravlja u radnom okruženju.
Danica Romac, dr. med., spec. psihijatrije, voditeljica Centra za mentalno zdravlje odraslih NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ govorila je o stresu na poslu i sindromu sagorijevanja, dok je Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ iznijela je rezultate istraživanja o profesionalnom stresu i sindromu sagorijevanja medicinskih sestara u domovima za starije.
Prof. dr. sc. Ivana Kolčić, dr. med., voditeljica Službe za znanost i nastavu naglasila je važnost zdravih navika i stilova života u podršci mentalnom zdravlju. Petra Bekavac, mag. psih. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obradila je izazove s kojima se susreće generacija Z u svijetu rada, dok je Lea Maričić, spec. klin. psih. demonstrirala vježbe disanja, čime je okupljenima predstavila jednostavne tehnike za očuvanje mentalnog zdravlja kroz svakodnevnu praksu.
Na skupu su izneseni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima više od polovice svjetske populacije čini radno aktivno stanovništvo, dok 15 % radno sposobnih odraslih osoba živi s nekim od mentalnih poremećaja. Radno okruženje ima potencijal za pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje, ali može biti i izvor značajnog stresa. Kronični stres povećava rizik za mnoge kronične nezarazne bolesti, smanjuje radnu produktivnost te može dovesti do profesionalnog sagorijevanja. Učinkovito upravljanje stresom na radnom mjestu, poticanje društvene povezanosti i dobre osobne strategije suočavanja ključni su za očuvanje mentalnog zdravlja te prevenciju poremećaja poput depresije i anksioznosti.
