Ispitivanje kakvoće površinskih voda za kupanje provodi se prema Uredbi o kakvoći voda za kupanje (NN 51/14), a u svrhu zaštite zdravlja ljudi, korisnika kupališta te očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. U pravilu sezona kupanja obuhvaća razdoblje od 1. lipnja do 15. rujna tekuće godine.

Kakvoća vode jezera Jarun prati se na pet plaža, odnosno 16 točaka uzorkovanja. Također se provodi monitoring kvalitete vode jezera Bundek na plaži Veliko jezero, odnosno na 3 točke uzorkovanja. Kakvoća vode za kupanje ocjenjuje se prema navedenoj Uredbi. Određivanje mikrobioloških osobitosti vode podrazumijeva dokazivanje mikroorganizama u vodi: Escherichia coli i crijevni enterokoki. Temeljem rezultata analiza mikrobioloških pokazatelja provodi se pojedinačna ocjena vode za kupanje nakon svakog uzorkovanja i razvrstava se kao izvrsna ili kao dobra. Ocjena se prikazuje u mjesečnim izvještajima Gradskom Uredu za zdravstvo.

Nakon svakog uzorkovanja, o rezultatima analize vode za kupanje obavezno se obavještava nadležni Gradski ured i SRC „Jarun“. U svrhu pravovremenog informiranja javnosti o kakvoći vode za kupanje, kao i o eventualnim prekoračenjima dopuštenih graničnih vrijednosti za pojedine mikrobiološke parametre, odnosno o onečišćenjima, izrađena je mrežna programska aplikacija za unos rezultata ispitivanja. Stoga su tijekom sezone kupanja javnosti na web-stranicama www.stampar.hr i www.zagreb.hr dostupne ocjene kakvoće. Potrebno je pratiti obavijesti koje se ispisuju na pločama postavljenim na obalama jezera, gdje se izvješćuje o kvaliteti vode. Uredba propisuje informiranje građanstva o kakvoći voda za kupanje. Za obavještavanje građanstva koje se dolazi kupati zadužen je SRC „Jarun”.

Ključno je naglasiti da plivanje i ostali sportovi na vodi predstavljaju idealan oblik fizičke aktivnosti koju svakako preporučamo. Međutim, potrebna je kontinuirana edukacija javnosti o odgovornostima kupača i posjetitelja vezano za održavanje čistoće sportsko rekreacijskih objekata. Upozorenja i preporuke građanima koja želimo naglasiti imaju prvenstveno preventivni i edukativni karakter.

• Tuširati se prije i poslije kupanja.
• Za obavljanje nužde koristiti toalet.
• Previjati dijete što dalje od vode u kojoj se kupate.
• Provoditi pravilnu higijenu ruku nakon uporabe toaleta, previjanja pelena i prije jela.
• Prati voće i povrće vodom namijenjenom za piće.
• Ne ići na kupanje u slučaju postojanja simptoma bolesti poput temperature, proljeva, povraćanja, mučnine, slabosti, kožnih promjena, žutice.
• Ukoliko nosite leće preporuča se posebno izbjegavati kontakt očne sluznice s vodom.
• Paziti da djeca ne gutaju vodu za kupanje.
• Osobama s oslabljenim imunitetom radi bolesti (dijabetes, tuberkuloza, HIV, karcinomi, osobe koje uzimaju lijekove koje utječu na imunitet) i trudnicama preporuča se savjetovanje s liječnikom prije odlaska na kupanje.
• Ne kupajte se odmah nakon obilnih kiša jer je zagađenje vode iz okoliša (slijevanje odljevnih voda u jezera) tada najveće.
• Obratite pažnju na znakove i obavijesti na kupalištima.
• Ne koristite šampone na kupalištu.
• Ne hranite ptice na vodama stajačicama.
• Ne bacajte nikakav otpad (cigarete, vrećice, pelene, vlažne maramice) oko jezera.
• Ne bacajte niti najmanje ostatke hrane u vodu.
• Pratite preporuke stručnjaka i lokalne zajednice.

Važno je zdravstveno prosvjećivanje zainteresirane javnosti radi upućivanja na postojanje mogućnosti utjecaja na zdravlje pojedinaca ili rizičnih skupina unutar populacije, ovisno o učestalosti izlaganju i zdravstvenom stanju izloženih osoba. Uzročnici prisutni u vodi mogu dospjeti u ljudski organizam ne samo putem probavnog sustava (gutanjem, zagrcavanjem), nego i na druge načine koji se često previđaju: dišnim sustavom (udisanjem kapljica ili aerosola) ili izravno kroz oštećenu kožu. Intaktna (neoštećena) koža je naš najveći i vrlo važan obrambeni organ. Rane, ogrebotine, ali i nepravilno održavano mjesto piercinga, koža neposredno nakon depilacije ili npr. lokalna infekcija kože poput upaljenog prišta, radi moguće prisutnosti oku nevidljivih oštećenja (mikrolezija) povećavaju mogućnost ulaza patogenih čimbenika.

Simptomi koji se mogu javiti kao posljedica izloženosti štetnim čimbenicima iz neispravne vode u kojoj se kupamo:

• Najčešći su simptomi probavnog sustava poput proljeva, povraćanja i mučnine.
• Mogu se pojaviti i nespecifični simptomi gornjih dišnih puteva, poput prehlade (grlobolja, sekret iz nosa, oka, u djece upala uha).
• Svrbež ili crvenilo kože (kao posljedica kontakta s toksinima radi pretjeranog cvjetanja algi ili parazita iz životinja, poput ptica).
• Često se ovi nespecifični simptomi ne povezuju s mogućim štetnim čimbenikom iz vode, već se pripisuju izlaganju suncu, nekorištenju zaštitnih sredstava ili alergijskoj reakciji radi međudjelovanja kreme i sunca.

Učestalo je neprepoznavanje povezanosti prisutnih simptoma s izloženosti neispravnoj vodi za kupanje od strane osoba sa simptomima, ali često i samih liječnika koji pružaju primarni savjet. Stoga je detaljan razgovor pacijenta i liječnika ključan faktor za pravilno postavljanje dijagnoze.

Pripremila: voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing.