Sigurno ste se barem jednom požalili na proljetni umor i nedostatak energije u rano proljeće, a moguće da ste se i pitali je li proljetni umor stvaran pojam ili mit kako bi se opravdala „lijenost“ koja nas obuzme početkom ljepših i sunčanijih dana.

Istraživanja pokazuju kako je proljetni umor normalan fiziološki proces, koji se javlja kod čitave populacije te ga neke osobe osjećaju intenzivnije u odnosu na druge, koji tu pojavu uspješno preveniraju. To je osjećaj pojačanog umora koji se javlja krajem ožujka i početkom travnja, a prate ga smanjena mogućnost koncentracije te loše raspoloženje. Osim toga, simptomi su malaksalost, vrtoglavice, glavobolja, poremećaj spavanja te promjene raspoloženja i bezvoljnost.

Neki stručnjaci smatraju kako do proljetnog umora dolazi radi hormonalnih promjena uzrokovanih time što se tijekom zime luči više melatonina zbog nedovoljnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, a početkom proljeća i ljepšeg vremena organizam počinje lučiti više hormona sreće - serotonina. Takva hormonalna promjena dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti. Osim toga, stručnjaci navode kako u ovo doba godine dolazi do manjka vitamina i minerala u organizmu, koji su posljedica zimske prehrane, odnosno hrane siromašne vitaminima i mineralima.

Najbolji način za borbu protiv proljetnog umora je početak bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću. Idealno bi bilo kad bi ta tjelesna aktivnost bila na otvorenom, kako bi vam svježi zrak i boravak na suncu potaknuli lučenje hormona sreće i sintezu vitamina D. Iako naravno može biti bilo kakva vrsta vježbanja prema vašim preferencijama.

Tjelesna aktivnost ubrzava metabolizam i poboljšava cirkulaciju, zbog čega se osoba osjeća bolje i odmornije. Pomaže u regulaciji tjelesne mase i poboljšava čovjekovo opće zdravstveno stanje (fizičko, mentalno i socijalno). Također, pomaže u prevenciji različitih kroničnih nezaraznih bolesti (dijabetes tipa II, kardiovaskularne bolesti i neke maligne bolesti) te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze. Tjelesna aktivnost preporučuje se svima i vježbanje se može prilagoditi svim dobnim skupinama i zdravstvenim stanjima. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za razinu tjelesne aktivnosti su 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 minuta aktivnosti jačeg intenziteta. Neke od aktivnosti koje se mogu preporučiti svima su hodanje, plivanje i vožnja bicikla. Hodanje je vrlo jednostavno i dostupno svima, ne zahtijeva posebne vještine i znanja, mogu ga prakticirati osobe svih dobnih skupina i zdravstvenih stanja te je rijetko povezano s ozljedama. To je jako podcijenjena aktivnost, koju možete svugdje prakticirati, a kineziolozi ju uvijek preporučuju.

Osim naglaska na vježbanje i redovitu tjelesnu aktivnost, pobrinite se i da:

• unosite dovoljno vitamina i minerala pravilnom prehranom,

• birate namirnice bogate željezom,

• pijete dovoljno tekućine,

• dovoljno spavate,

• svakako nađete vremena za neku tjelesnu aktivnost na otvorenom.

Pripremili: Jelena Čvrljak, mag. cin. i mr. sc. Hrvoje Radašević, prof. kineziologije