Što predstavlja pravilo 3-30-300? Koristi li pravilo samo struci ili ga možemo primijeniti i u svom dvorištu?

Postajemo sve svjesniji da su urbana područja održiva ako postoji priroda u njima. Urbane politike moraju stvoriti uvjete za čist okoliš i bolje zdravlje kako bi omogućile stvaranje otpornih zajednica, što je i UN-ov cilj održivog razvoja 11.7, koji navodi: "Do 2030. godine osigurati univerzalan pristup sigurnim, uključivim i pristupačnim, zelenim i javnim prostorima, posebno za žene i djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom".

Urbane zelene površine strateški su važne za kvalitetu života urbanih stanovnika jer pružaju niz usluga ekosustava koje imaju izravne i neizravne učinke na zdravlje građana. Pružaju prostore za društvenu interakciju i slobodno vrijeme, poboljšavaju mentalno i tjelesno zdravlje, ublažavaju stres, osiguravaju hranu, poboljšavaju mikroklimu, doprinose učinkovitijoj odvodnji oborinskih voda te smanjuju izloženost onečišćenju zraka, buci i prekomjernoj vrućini. Odnosno, umanjuju zdravstvene rizike i razvijaju osjećaj ugode koji pridonosi poboljšanju zdravlja i kvaliteti života.

Stručnjak urbanog šumarstva Cecil Konijnendijk predložio je pravilo 3-30-300 koje usvajaju mnogi gradovi diljem svijeta. Pravilo je skup znanstveno-stručno utemeljenih kriterija, koji kombiniraju različite metrike blizine, količine i pristupačnosti prirodi te potencijalnih koristi za zdravlje ljudi u urbanoj sredini. Naravno, primjenjivost pravila treba razmatrati u jedinstvenosti samog urbanog područja.

Pravilo 3-30-300 jednostavna je, lako pamtljiva i razumljiva smjernica s tri glavna cilja:

• Postizanje vizualnog zelenila - tri stabla vidljiva od mjesta boravka: vidjeti najmanje tri stabla iz svoga životnog ili radnog okoliša. Zelenilo ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i opću dobrobit.
• Postizanje stambenog zelenila - 30 % krošnji urbanog drveća u susjedstvu: najmanje 30 % krošnji drveća u svom susjedstvu koje imaju učinak hlađenja, poboljšanja mikroklime te učinke na tjelesno i mentalno zdravlje.
• Postizanje dostupnosti zelenila: zelena površina dostupna 300 metara od kuće, odnosno na pet do 10 minuta hoda. Tjelesna aktivnost osigurava bolje zdravstvene ishode.

Europska agencija za okoliš je, na temelju podataka o rasprostranjenosti zelenih i vodenih područja te močvara unutar glavnih gradova, uvrstila Zagreb na popis 10 najzelenijih prijestolnica Europe. Zagreb je zauzeo visoko drugo mjesto sa 72 % urbanog područja prekrivenog zelenim i vodenim površinama te močvarama. Iako je jedan od najzelenijih glavnih gradova Europe, Grad Zagreb je donio Odluku o ozelenjivanju dvorišta (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/24), kojom se propisuju kriteriji, način provođenja i financiranja mjera ozelenjivanja dvorišta s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama, unapređenja biološke raznolikosti i smanjenja potrošnje energije prateći posebne ciljeve, razvojne mjere i aktivnosti vraćanja prirode u urbane sredine, sukladno Strategiji zelene urbane obnove.

Ovom Odlukom, dvorištima se smatraju neizgrađeni dijelovi građevnih čestica zgrada koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, osim zgrada koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada Zagreba i Republike Hrvatske.

Pravilo 3-30-300 u izboru biljaka za sadnju moramo sagledati i kroz alergološko - aerobiološki kontekst jer urbano zelenilo osim dobrobiti ima i štetnu ulogu, odnosno oslobađa alergenu pelud koja negativno utječe na zdravlje. Alergena pelud, u kombinaciji s onečišćenjem zraka i drugim uzročnicima, kao što su spore gljivica, može inicirati upalu dišnih putova, potaknuti alergijske bolesti dišnog sustava i povećati osjetljivost na respiratorne virusne infekcije. Stoga su zdravstveni rizici povezani s peludom drveća važni javnozdravstveni aspekti upravljanja urbanim zelenim površinama. Poznavanje, odabir i sadnja biljaka s nisko alergijskim učinkom na javnim i privatnim površinama stoga sve više postaje preventivno-zdravstvena i moralna obaveza, a ne samo odabir radi poboljšanja zdravlja i kvalitete života u gradovima.

• Upoznajte i prepoznajte alergene biljke.
• Planirajte ozelenjivanje svoga dvorišta biljkama nisko alergenog potencijala.
• Koristite aplikaciju „Peludna prognoza“ koja donosi svakodnevne informacije o koncentraciji peluda pojedinih alergenih biljaka, peludnu prognozu za sljedeća dva dana i edukativni pregled najčešćih alergenih biljaka.
• Dostupne informacije su na https://stampar.hr/hr/peludna-prognoza i https://ekokartazagreb.stampar.hr.
• Dostupan je on-line alat CARE-S za kategorizaciju biljaka prema njihovoj alergenosti (https://www.diszkerteszek.hu/the-hungarian-ornamental-horticulturist-association/).

Mnogi alergični pacijenti često traže informacije koje bi im pomogle u identifikaciji alergenih biljaka i smanjenju nepotrebne izloženosti alergenom peludu. Iako je potpuno izbjegavanje alergenoga peluda nerealno, sve se više poštuju kriteriji odabira i smjernice za sadnju ukrasnih nisko alergenih biljaka. U smjernicama za smanjenje rizika od peludnih alergija istaknute su biljke koje se oprašuju kukcima i općenito proizvode manje količine peluda, u odnosu na biljke koje proizvode velike količine peluda i oprašuju se vjetrom (breza, lijeska, trave). Potonje ujedno iskazuju i križne reakcije s drugim sličnim vrstama, što značajno može pogoršati simptome alergije na pelud.
Ulaganjem u nove tehnologije i istraživanja, širenjem znanja, uključivanjem građana i multisektorskom suradnjom ostvaruje se integracija održivosti okoliša i očuvanja javnog zdravlja tijekom urbanističkog planiranja.

Smjernice za oblikovanje zelenih površina nisko alergijskih učinaka

• Povećati biološku raznolikost biljaka – smanjenje sadnje tradicionalnih vrsta za koje je jasno dokazana alergena sposobnost (breza, joha, lijeska, platana, jasen, čempresi). Raspršenje sadašnjih, koncentriranih, monospecifičnih izvora peludi, potencijalno smanjujući oslobađanje alergene peludi do 30 %.
• Kontrolirano uvoditi egzotične vrste - sadnja egzotičnih vrsta u velikim razmjerima ponekad je dovela do novih alergija na pelud (npr. ginko, eukaliptus). 
• Kontrolirati invazivne vrste - provjera da se one ne smatraju invazivnim vrstama na lokalitetima sličnih ekoloških karakteristika. Ne saditi pajasen.
• Poticati botaničku "ravnopravnost spolova" – izbjegavati masovnu uporabu muških jedinki dvodomnih vrsta. Može se primijeniti za vrbu, javor, jasen i borovicu.
• Odabrati vrste s niskom, do umjerenom proizvodnjom peludi - ne proizvode sve biljne vrste koje se oprašuju vjetrom jednaku količinu peludi. Češća uporaba vrsta koje oprašuju kukci može pomoći u smanjenju broja peludi u zraku.
• Usvojiti odgovarajuće strategije upravljanja, održavanja i vrtlarstva, kako bi se osiguralo uklanjanje oportunističkih i spontanih vrsta – kontrolom ograničiti prisutnost spontanih populacija niske raznolikosti, koje proizvode alergenu pelud.
• Izbjegavati stvaranje velikih žarišnih izvora peludi poštujući prijedloge o udaljenosti sadnje - poštujte minimalne udaljenosti za sadnju između drveća i minimalne udaljenosti između drveća i zgrada.
• Informirati se pri odabiru prikladnih vrsta za svako zeleno područje i izbjegavati poticanje križne reakcije – mogućnost križne reakcije, pojačavanje i produljenje simptoma alergijske reakcije na pelud (npr. križna reaktivnost peluda breze i celera, mrkve, jabuke, kopra…).

Donijeti posebne podzakonske akte vezano uz dizajniranje i planiranje urbanih zelenih površina - urbano ozelenjivanje s nisko alergijskim učinkom. Važan je multidisciplinarni pristup.

Projekt „Climate-proof landscape through renaturing urban areas in Central Europe - GreenScape CE“ ima za cilj postaviti temelje za integraciju zelene u sivu infrastrukturu u urbanim područjima, čime se pridonosi krajoliku i urbanom planiranju otpornom na klimu. Kroz poboljšanu politiku, prekogranično učenje među kolegama i kooperativni razvoj akcijskih planova, projekt ima za cilj opremiti lokalne uprave i zajednice potrebnim vještinama za uspostavu i financiranje održivih i NBS rješenja, s dodanim vrijednostima koji će smanjiti razinu zdravstveno-ekološkog i socioekonomskog negativnog utjecaja na kvalitetu života te podići razinu otpornosti na klimatske izazove u urbanim područjima.

Projekt GreenScape CE - Climate-proof landscape through renaturing urban areas in Central Europe

Pripremile: dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znan. suradnik i prim. dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i uži spec. zdravstvene ekologije, Služba za zdravstvenu ekologiju NZJZ “Dr. Andrija Štampar”