Novost 09.09.2022
Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujna
Oznake: 
Image
Alzheimer
Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga

Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna. Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer, 1906. godine. Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga, odnosno različitih vrsta demencija, što je povezano s općim starenjem pučanstva i produljenjem očekivane životne dobi.

Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina i četvrti uzrok smrti. Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Prosjek trajanja bolesti je osam do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihičko i fizičko propadanje. Lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi – antidementivi, koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih i članova njihovih obitelji, koji postaju neformalni njegovatelji osoba s demencijom. Kako bi liječenje otpočelo pravovremeno važno je rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti, odnosno njena rana dijagnoza.

10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI

  • Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
  • Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
  • Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
  • Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
  • Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
  • Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „rođendan“, „pravda“ ili „ljubav“).
  • Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)
  • Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
  • Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).
  • Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).

Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.

10 SAVJETA ZA POBOLJŠAVANJE KOMUNIKACIJE

  • Nastojte održati dobro raspoloženje.
  • Usmjerite pažnju bolesnika.
  • Izrecite poruku jasno.
  • Postavljajte jednostavna pitanja.
  • Slušajte svojim ušima, očima i srcem.
  • Isprekidajte aktivnosti u niz manjih.
  • Kada su “teški”, preusmjerite im pažnju.
  • Pokažite naklonost, pružite sigurnost.
  • Prisjetite se dobrih starih dana.
  • Sačuvajte smisao za humor.

U sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti djeluje Centar za zaštitu mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi. Centar provodi zaštitu mentalnog zdravlja, što obuhvaća prevenciju i rano otkrivanje svih psihičkih poremećaja pa tako i različitih vrsta demencija. Centar je dostupan na lokacijama u Remetinečkom Gaju 14 (01/ 383 00 88) i Ožegovićevoj 9 (01/ 641 40 30).

Povodom obilježavanja SVJETSKOG DANA ALZHEIMEROVE BOLESTI“ – 21. rujna, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će DAN OTVORENIH VRATA putem otvorenih telefonskih linija, u vremenu od 12.00 do 15.00 sati. Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe.

Komunikacija s osobama oboljelim od demencije - Priručnici za formalne njegovatelje dostupni su i na sljedećim poveznicama:

Priručnik za formalne njegovatelje - SPAM Zagreb

Priručnik za formalne njegovatelje - Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija

 

Prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar, subspecijalista socijalne psihijatrije

Martina Bekić, mag. med. techn.

Služba za mentalno zdravlje i  prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“